Zahtjevi radnika za boljim platama i uslovima najavljuju kraj ere niskih troškova koji su južno kinesko priobalje pretvorili u svjetsku fabriku.
Serija štrajkova tokom protekla dva mjeseca bila je grubo otrežnjenje za mnoge strane kompanije koje zavise od niskih troškova u Kini da bi se takmičile na tržištima od božićnih jelki do elektronskih naprava kao što je ajPod.
Dok su nekad zadimljenje fabrike i mizerne plate bili dobrodošli u Kini koja je željela da se izvuče iz izolacije i siromaštva, radnici danas zahtijevaju veći udio u profitu.
Istovremeno, vlada pritiska strane kompanije da ulažu u oblasti za koje vjeruje da će donijeti veće bogatstvo Kini, prije svega u visoku tehnologiju.
Mnoge strane firme pokušavaju da ostanu profitabine tako što sele pogone u jeftinije oblasti dalje u unutrasnjost Kine ili u druge zemlje u razvoju. Neke su čak odlučile da proizvodnju nastave na Zapadu.
Analitičari danas kazu da Kina "prolazi kroz veoma dramatično razdoblje," jer velike kompanije počinju da izlaze.
Odluka Pekinga da prestane sa vezivanjem juana za dolar, odnosno da domaćem novcu dozoli da poskupi, uvećala je nesigurnost kompanijama koje se već muče sa sve tanjim marginama zarade.
Čak i sa poslednjim povećanjem radničkih nadnica, plate u Kini su i dalje samo djelić onih u razvijenom svijetu. Ali, istraživanja pokazuju da se prednosti jeftine Kine smanjuju.
Troškovi rada rastu za oko 15 proceneta godišnje od kako je 2008. godine zakon o radnim ugovorima omogućio radnicima da postanu svesniji svojih prava. Zemlja, voda, energija i prekomorski prevoz su takođe sve skuplji.
U najnovijem pregledu, firma za restruktuiranje Aliks Partners nalazi da je ukupno gledano Kina danas skuplja od Meksika, Indije, Vijetnama, Rusije i Rumunije. Meksiko je, posebno, zadobio prednost zahvaljući Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini i brzom, jeftinom kamionskom prevozu.
Hiljade proizvođača igračaka, novogodišnjih jelki i jeftnih cipela zatvorili su radnje ili su se odseli. Neki u Vijetnam, Indoneziju ili Kambodzu. Ali, te zemlje nemaju ogromnu radnu snagu. infrastrukturu i tržište koje nudi Kina, a većina je suočena sa istim pitanjem radničkih plata kao i Kina.
Do sad, najveći pritisak je u oblasti oko Šenzena, nekadašnjeg ribarskog sela u provinciji Guangdong na granici sa Hongkongom, gdje se nalaze hiljade izvoznih fabrika.
(Beta-AP)