• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Mračna strana fotografije koja je obilježila istoriju: Nastala je na današnji dan, a istina o njoj je i dalje misterija

O nastanku, autoru i identitetu osoba na fotografiji godinama se nije znalo skoro ništa, a i danas postoje suprotstavljene verzije.

profimedia-0287017717 Izvor: Profimedia

Danas je širom svijeta proslavljen Dan pobjede, slom fašizma i predaje njemačke vojske u Drugom svjetskom ratu. Jedna od fotografija koja je na najbolji način označila pobedu saveznika nad Njemačkom je sovjetska zastava na Rajhstagu u sred Berlina 1945. Međutim, ta slika je godinama krila tajnu i pravu istinu.

Slika američkih vojnika sa zastavom na Ivo Džimi i fotografija trojice Rusa na vrhu zgrade koja je bila simbol Trećeg Rajha najupečatljiviji su prizori sa kraja najvećeg sukoba na svijetu.

Fotografija koja je nastala u Berlinu, 2. maja 1945. kada su ruske trupe napokon osvojile Berlin u borbama koje su trajale više od dvije nedjelje. Na njoj su dvojica ruskih vojnika koji postavljaju prepoznatljivu crvenu zastavu sa srpom i čekićem na vrh njemačke skupštine. Simbolika je jasna, izmučeni pobjednici, na vrhu zgrade odakle je krenulo zlo fašizma dok se u pozadini vidi razoren Berlin. Autor fotografije je Evgenij Haldej koji je koristeći svoj "Lajka" aparat napravio ovaj nezaboravni snimak.

Međutim, ubrzo se ispostavilo da će istorijska fotografija postati i jedan od najranijih primjera fotomontaže kada je riječ o širenju propagande. To se može vidjeti po vojniku Abdulhakimu Ismailovu (pridržava nosioca zastave) koji je na slici imao dva ručna sata, što je mnogima bio dokaz pljačke koju su počinili vojnici Crvene Armije. Drugi su tvrdili da je u pitanju Adrijanov kompas i da je Haldej, da bi izbjegao kontroverze, manipulisao fotografijom i uklonio taj detalj.

Bilo kako bilo, jedan od satova je uklonjen s konačne verzije fotografije. Takođe, Haldej je dodao i dim u pozadini kako bi prizor bio što dramatičniji.

Interesantno je da ovo nije bilo "prvo" podizanje zastave na zgradu njemačkog parlamenta!

O tome se nije govorilo prije ’60-ih godina prošlog vijeka, ali istoričari danas smatraju da je bilo bar 40 crvenih zastava koje su sovjetski vojnici podizali na Rajhstag tokom bitke za Berlin. Ipak, ona koju je podigao Kantarija bila je jedina "zvanična" zastava. Trećeg dana maja, simbol Sovjetske pobjede je skinut sa njemačke skupštine i u junu poslata za Moskvu gdje se i danas nalazi u muzeju ruske armije.

drugi svetski rat, rajhstag, rusi, zastava, berlin Izvor: Profimedia

Slika je navodno nastala tako što se Haldej popeo na Rajhstag sa zastavom koja je napravljena od 3 stolnjaka samo za ovu priliku. Zvanična verzija za ljude koji su podigli zastavu priznaje samo Gruzijca Melitona Kantarija i Rusa Mihaila Jegorova - Kantarija pridržava Mihail. Ipak, mnogi vjeruju da je na fotografiji zapravo bio 18-godišnji Ukrajinac Aleksej Kovalev kome su u ovom podvigu pomogli još i Leonid Gorjačev (koga neki izvori spominju i kao Alekseja Gorjačeva) iz Minska i Abdulhakim Ismailov iz Dagestana koji se ne vidi na fotografiji.

Kako je svjedočio sam Haldej, kada je došao do zgrade Rajhstaga pitao je nekoliko prisutnih vojnika da mu pomognu da namjesti kadar, a bilo ih ukupno četvoro na krovu, uključujući njega. Kako se navodi, Kovalev je postavio zastavu, a tu su, po ovoj teoriji, bili i Abdulhakim i Leonid. Međutim, neki smatraju, sovjetskim vlastima je u tom trenutku više odgovaralo da zastavu podigne Staljinov zemljak – Gruzijac i jedan Rus, nego Ukrajinac, Bjelorus i Dagestanac. I tako je ovim ljudima naređeno da ćute, a slavu su dobili Kantarija i Jegorov.

Što se Kantarija tiče, on je nakon rata demobilisan i vratio se u rodnu Rusiju gdje se zaposlio u Sukumiju, glavnom gradu tadašnje Abhazijske Autonomne SSR. Za svoj podvig, odlukom Prezidija Vrhovnog sovjeta SSSR-a, 8. maja 1946. godine proglašen je za Heroja Sovjetskog Saveza.

Kao i većina njegovih saboraca, Kantarija se 1947. godine učlanio se u Komunističku partiju SSSR-a i postao zastupnikom Vrhovnog sovjeta Abhazijske ASSR. Tokom rata za otcjepljenje i samostalnost Abhazije, bio je primoran da napusti dom i 1993. preselio se u Moskvu, gdje je dva mjeseca kasnije i umro.

Fotograf Evgenij Haldej, ukrajinski Jevrejin, od ranog detinjstva se zanimao za fotografiju, pa je svoj prvi aparat napravio od babinih naočara. U 19. godini je počeo da radi za novinarsku agenciju Tass. Otac i tri od četriri sestre su mu pobijeni u Drugom svjestkom ratu. Kako se navodi, on je ujaka zamolio da mu od stolnjaka napravi posebnu zastavu koja će se vidjeti na legendarnoj fotografiji, a ideju za to je dobio vidjevši američko postavljanje zastava na Ivo Džimu.

Nakon ovog istorijskog snimka, fotografisao je i naciste tokom suđenja u Nirnbergu. Iako je i poslije rata nastavio da radi za Tass, 1947. godine je saopšteno u ocjeni njegovog rada da nisu, kako su naveli, zadovoljni njegovim napretkom. U oktobru 1948. godine otpušten je pod izgovor da se smanjuje kadar. Nastavio je da fotografiše kao frilenser za mnoge sovjetske novine, a 1959. je dobio posao u Pravdi gdje je bio do 1970. godine kada je primoran da se penzioniše. Svoje sklanjanje iz službe je prepisao tadašnjem antisemitizmu koji je postojao u sovjetskom državnom vrhu. Umro je 1997. u 80. godini života.

(Mondo)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE