Makronov non-paper: Šta je Evropska politička zajednica i gdje smo tu mi?

Evropska politička zajednica neće biti alternativa članstvu u Evropskoj uniji i neće biti zamjena za proces proširenja - navodi se u dokumentu

Izvor: Shutterstock

Ideju je prvi put iznio predsjednik Emanuel Makron prije mesec dana i o njoj će se raspravljati na sljedećem sastanku Evropskog savjeta 23. i 24. juna u Briselu.

Francuska je već poslala non-pejper zemljama EU u kojima je izneta ideja o stvaranju „evropske političke zajednice“. "Jutarnji list" je imao uvid u ovaj francuski dokument o kome se raspravlja u EU.

Zanimljivo je da je o listu počelo da se raspravlja tek nekoliko dana prije objavljivanja mišljenja Evropske komisije o davanju statusa kandidata Ukrajini, Moldaviji i Gruziji. Očekuje se da će Komisija preporučiti davanje statusa kandidata Ukrajini, možda i Moldaviji, a neizvjesno je kako će komentarisati Gruziju. Iako u EU kažu da su nakon podnošenja zahtjeva ovih zemalja za članstvo u EU „postupile po uobičajenoj postojećoj proceduri“, jasno je da je sve išlo mnogo brže i da se radilo o političkim motivima, a manje o ispunjavanju stvarnih kriterijuma za članstvo.

Ali u svakom slučaju, proces proširenja zavisi prije svega od političke volje, a potom od formalnih uslova.

Francuski non-pejper navodi da se očekuje da će Evropski savjet, koji se sastaje za nedjelju dana u Briselu, odlučiti o zahtjevu Ukrajine za članstvo, ali i upozorava na dugotrajnost procesa i predlaže da se formira „evropska politička zajednica”.

"Koji god nivo da postignemo na ovom Evropskom savjetu, politika proširenja, zbog zahtjeva neophodnih reformi za pridruživanje Evropskoj uniji i trajanja koje nužno slijedi, danas ne nudi neophodan politički okvir da odgovori na hitne istorijske i geopolitičke potrebe koje proizilaze iz rata protiv Ukrajine i za izgradnju političkog strukturisanja našeg evropskog kontinenta", piše u tom francuskom listu.

Upravo je ovaj dugotrajni proces poslužio Francuskoj kao argument za prijedlog „evropske političke zajednice“ u kojoj bi sve zemlje bile spremne da dijele zajedničke demokratske vrednosti i da doprinesu zajedničkoj bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu Evrope.

Zajednica bi bila otvorena za sve evropske zemlje, bez obzira da li su članice EU i bez obzira na njihove odnose sa Evropskom unijom. Da li oni koji žele da budu članovi, oni koji ne žele ili su je napustili, ili su samo ekonomskim sporazumima povezani sa EU.

Zemlje na koje se najviše misli u raspravama o ovom francuskom planu su zemlje zapadnog Balkana i zemlje Istočnog partnerstva, ali i Velika Britanija koja je napustila Evropsku uniju.

Ova zajednica bi imala format „blage pravne strukture“ sa ovlašćenjima za donošenje odluka, ali uz poštovanje autonomije EU u donošenju odluka. Sastanci u okviru takve zajednice bili bi redovni, nekoliko puta godišnje, kako na nivou šefova država ili vlada, tako i na nivou ministara.

Sličnu ideju iznio je i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, koji je to nazvao drugačije, poput „Evropske geopolitičke zajednice“. Kako je Mišel izuzetno blizak Makronu, očigledno je ista stvar, pa će ovo biti jedna od ključnih tema Evropskog savjeta krajem sljedeće nedjelje.

Kada je Makron prvi put iznio ideju o „evropskoj političkoj zajednici“, pošto se pokazao skeptičan prema procesu proširenja EU, mnogi su bili skeptični. Ali ovaj non-pejper navodi da će stvaranje ove zajednice pomoći, a ne spriječiti integraciju u EU za one zemlje koje to žele.

"Evropska politička zajednica neće biti alternativa članstvu u Evropskoj uniji i neće biti zamjena za proces proširenja. Za evropske zemlje koje žele da se pridruže EU, s druge strane, biće prilike da ojačaju veze sa državama članicama EU prije i poslije članstva, kao i političke i učešće u određenim politikama EU, uključujući postepenu integraciju, kada je to potrebno, u evropsko unutrašnje tržište".

(Danas)