U Aziji sklopljen vojni pakt bez presedana, Kina prijeti

Pojavili su se detalji o udruživanju podmornica Amerike, Australije i Velike Britanije.

Ali dug vremenski okvir i ogromni finansijski troškovi - koji se kreću u stotine milijardi dolara samo za Australiju - postavljaju pitanja o tome koliko bi planovi partnera mogli da skrenu sa svog "optimalnog puta" u narednim decenijama kako se vlade i potencijalni prioriteti mijenjaju. U zajedničkoj izjavi američki predsjednik Džo Bajden, australijski premijer Entoni Albanez i britanski premijer Riši Sunak rekli su da će se istorijski sporazum nadovezati na prethodne napore sve tri zemlje da "održe mir, stabilnost i prosperitet širom svijeta“.

Plan počinje ove godine obukom australijskog osoblja na američkim i britanskim podmornicama i bazama u očekivanju komandovanja prvom australijskom flotom na nuklearni pogon u posljednjih 20 godina. Ali predstoji dug put, kako je istaknuto na sastanku trojice lidera u San Dijegu.

Šta je tačno plan?

Od 2023. godine, pored obuke Australijanaca, američke podmornice na nuklearni pogon povećaće posjete australijskim lukama, a tri godine kasnije biće više posjeta britanskih podmornica na nuklearni pogon. Godine 2027. američke i britanske podmornice počeće rotacije u HMAS Stirlingu, australijskoj vojnoj luci u blizini Perta, koja će biti podvrgnuta nadogradnji vrijednoj više milijardi dolara. Zatim, od ranih 2030-ih, do odobrenja Kongresa, Australija će kupiti tri podmornice klase Virdžinija od SAD, sa opcijom da kupi još dvije.

U istoj deceniji, Velika Britanija planira da izgradi svoju prvu podmornicu na nuklearni pogon, AUKUS – kombinujući svoju podmornicu klase Astute sa američkim borbenim sistemima i oružjem. Ubrzo nakon toga, početkom 2040-ih, Australija će svojoj mornarici isporučiti prve autohtone podmornice AUKUS.

Kao niz tačaka na stranici, plan izgleda jasan. Međutim, složenost koja je uključena je zapanjujuća i zahtjeva neviđen nivo ulaganja i razmjene informacija između tri partnera, čija će politička karijera kao lidera biti daleko kraća od karijere čovjeka kome žele da se suprotstave – Si Đinpinga. Prošle nedjelje, kineska politička elita podržala je Sijev treći mandat, učvrstivši njegovu kontrolu i učinivši ga šefom države sa najdužim stažem u komunističkoj Kini od njenog osnivanja 1949. Si je ojačao kinesku vojsku i nastojao da proširi uticaj Pekinga daleko izvan Indo-Pacifika, uznemirujući Zapadne sile.

Ričard Danli sa Univerziteta Novog Južnog Velsa kaže da je Australija pod pritiskom da odgovori nakon godina nereagovanja: "Ovo je posljednje bacanje kocke. I oni su smislili nešto što izgleda uvjerljivo.“

Diplomatske aktivnosti sprovedene su uoči objave u ponedjeljak, dijelom kako bi se izbjegao šok efekat prvog saopštenja 2021. godine, kada je francuski predsjednik Emanuel Makron optužio bivšeg australijskog premijera Skota Morisona da ga je lagao kada se povukao iz ugovora vrednog 90 milijardi australijskih dolara. da kupi francuske podmornice.

Kina bijesna

Tim ugovorom bi se brže isporučile nove podmornice, ali bi to bile konvencionalne brodove na dizel motor umjesto najsavremenijih nuklearnih. Australija je saznala iz diplomatskog sukoba i njeni visoki lideri, uključujući Albanesa, uputili su oko 60 poziva saveznicima i regionalnim susedima da ih obavijeste o planu prije nego što je objavljen, rekao je australijski ministar odbrane Ričard Marles. Kina nije bila jedna od njih.

Bajden je u ponedjeljak rekao novinarima da uskoro planira da razgovara sa Sijem, ali je odbio da kaže kada će to biti, dodajući da nije zabrinut da će Si shvatiti najavu AUKUS-a kao agresiju. Ovo je u suprotnosti sa Pekingom, koji optužuje trojku da podstiče trku u naoružanju u Aziji.

Na dnevnom brifingu u ponedjeljak, portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin rekao je da su partneri AUKUS-a "potpuno ignorisali zabrinutost međunarodne zajednice i otišli ​​dalje pogrešnim i opasnim putem“. On je rekao da će sporazum "podstaći trku u naoružanju, potkopati međunarodni sistem nuklearnog neširenja i nanijeti štetu regionalnom miru i stabilnosti“.

Piter Din, direktor spoljne politike i odbrane u Centru za studije Sjedinjenih Država na Univerzitetu u Sidneju, rekao je da su tvrdnje Kine preuveličane. "Ako postoji trka u naoružanju u Indo-Pacifiku, postoji samo jedna zemlja koja je u trci u naoružanju, a to je Kina“, rekao je Din za CNN.

Brige manjih zemalja

Manje zemlje u regionu gledaju na plan AUKUS-a sa zabrinutošću da bi veće prisustvo u njihovim vodama moglo dovesti do nenamjernog sukoba, rekao je Ristijan Atrijandi Suprijanto iz Centra za strateške i odbrambene studije Australijskog nacionalnog univerziteta.

"Sa većim rotacionim prisustvom američkih i britanskih podmornica u Australiji, postoji veća potreba da Kina nadgleda ove jedinice i time povećava vjerovatnoću nesreća ili incidenata na moru“, rekao je Suprijanto. Bajden je u ponedjeljak naglasio da želi da svijet shvati da je dogovor o nuklearnoj energiji, a ne o nuklearnom oružju.

Prema Bijeloj kući, SAD i Velika Britanija će Australiji obezbjediti nuklearni materijal u zatvorenim „zavarenim pogonskim jedinicama“ koje neće zahtijevati punjenje gorivom. Australija se obavezala da će odlagati nuklearni otpad na zemljištu u vlasništvu vlade. Ali to se neće dogoditi barem do kasnih 2050-ih, kada se brodovi klase Virdžinija povuku iz penzije. Australija kaže da nema mogućnosti da obogati nuklearni materijal do nivoa oružja, da ga neće koristiti i da želi da se pridržava principa neširenja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Plan AUKUS-a je priznanje Australije da zemlja bez podmornica koje mogu da provedu duge periode na velikim dubinama nije spremna da se suprotstavi Kini u Indo-Pacifiku. "To je veoma složeno i veoma rizično“, rekao je Danli sa Univerziteta Novog Južnog Velsa: „Ali kada je odluka donijeta 2021. godine, ostalo je vrlo malo dobrih opcija za Australiju.

Brojni izazovi

Projekat ovog obima, koji uključuje mnogo pokretnih dijelova sa potencijalnim dodatnim uticajima na vremenske rokove i troškove, predstavlja izazove. Dogovor uključuje nadogradnju luka i flote, uključujući produženje radnog vijeka australijskih podmornica klase Collins do 2040-ih, kako bi se pomoglo u prelasku na nuklearnu energiju. "Morate da povučete podmornice iz upotrebe na prilično dugo vrijeme da biste ih ponovo opremili, a ako dođe do kašnjenja, moglo bi biti da Australija nema dovoljno podmornica da zadrži svoju trenutnu snagu, a kamoli da je poveća“, rekao je Danli.

Kako sve tri zemlje žure da prošire svoje flote, obuka dovoljnog osoblja mogla bi da postane ozbiljan izazov, rekao je Danli. Sigurnosni element znači da je grupa potencijalno kvalifikovanih radnika neizbježno plitka. U svim zemljama se ulažu napori da se pripravnici privuku mjesecima u život ispod površine mora - što nije lako prodati na konkurentnom tržištu rada. A tu je i finansiranje. Australijska vlada kaže da će svake godine ostvariti 0,15% bruto domaćeg proizvoda tokom 30 godina - trošak do 245 milijardi dolara.

Maks Bergman, direktor evropskog programa u Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je da će sporazum na kraju zahtijevati zdrave ekonomije, pri čemu se sve tri zemlje suočavaju sa pritiscima u pogledu troškova života. "Ekonomiji Ujedinjenog Kraljevstva ne ide dobro. Biće joj potrebna uspješna ekonomija, ona koja može da održi nivo potrošnje koji joj je potreban“, rekao je Bergman.

Strah od novog Trampa

Sijeva odluka da ostane doživotni lider Kine znači da bi se mogao približiti svojim 90-im godinama kada Australija i Britanija lansiraju svoje nove AUKUS flote. Do tada bi situacija u Indo-Pacifiku mogla mnogo da se promijeni.

Si (69) je jasno stavio do znanja da se pitanje Tajvana, ostrvske demokratije za koju Komunistička partija Kine tvrdi da je kineska teritorija, ne može beskonačno prenositi na druge generacije. Australija do sada kaže da je uvjerena u nastavak dvostranačke podrške u Vašingtonu za program, koji će se oslanjati na tekući transfer nuklearnog materijala i drugog tajnog oružja iz SAD. „Ulazimo u ovo sa visokim stepenom samopouzdanja“, rekao je ministar odbrane Marles u ponedjeljak.

Međutim, i dalje postoji rizik da bi se u narednim godinama američki lider okrenut unutra u stilu bivšeg predsjednika Donalda Trampa – ili čak možda samog Trampa – mogao pojaviti i ugroziti sporazum. Čarls Edel, viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije, kaže da je sporazum mnogo više od zajedničkog napora da se promijeni kineska kalkulacija o bezbjednosnom okruženju: "Namjera je da se transformišu kapaciteti industrijske brodogradnje sve tri zemlje, to je namjenjen razvoju tehnologije, namjerava da promijeni ravnotežu snaga u Indo-Pacifiku i, na kraju, ima za cilj da promijeni model načina na koji Sjedinjene Države funkcionišu i osnažuju svoje najbliže saveznike."

Strah od nuklearnog širenja

Kako prenosi Gardijan, ovo je prvi put da je rupa u puškarnici u Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) iz 1968. korišćena za prenos fisionog materijala i nuklearne tehnologije iz države sa nuklearnim oružjem u nenuklearno oružje. Rupa je u paragrafu 14, koji omogućava da se fisioni materijal koji se koristi za neeksplozivne vojne upotrebe, kao što je pomorski pogon, izuzme od inspekcija i nadzora od strane UN-ove nuklearne agencije, Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

To čini stručnjake za kontrolu naoružanja nervoznim jer postavlja presedan koji bi drugi mogli koristiti da sakriju visoko obogaćeni uranijum ili plutonijum, jezgro nuklearnog oružja, od međunarodnog nadzora, piše Gardijan.

IAEA je u današnjem saopštenju navela da su je Australija, SAD i Velika Britanija obavijestile o sporazumu, ali je ponovila da su "pravne obaveze" tri zemlje u neširenju "najvažnije". "Na kraju, IAEA mora da osigura da iz ovog projekta ne nastanu rizici od širenja“, navodi se u saopštenju.

(MONDO)