Orban je na društvenoj mreži Iks objavio da je na prethodnom samitu EU u decembru prošle godine bio protiv paketa pomoći Ukrajini iz dva razloga.
Mađarski premijer Viktor Orban, braneći svoju odluku da odustane od veta na pomoć Ukrajini, tvrdi da je dobio garancije da sredstva iz evropskog budžeta namijenjena Mađarskoj, koja su zamrznuta, neće završiti u Ukrajini. Orban je na društvenoj mreži Iks objavio da je na prethodnom samitu EU u decembru prošle godine bio protiv paketa pomoći Ukrajini iz dva razloga.
"Jedan je da smo se plašili da će evropska sredstva koja nam pripadaju, a koja nam Evropska komisija do sada nije dala, pre ili kasnije završiti u Ukrajini", rekao je Orban. Drugi razlog je što smo se "plašili da će sredstva biti na raspolaganju Ukrajini predugo i bez kontrole", dodao je on. Orban kaže da je uspio da ispregovara nadzorni mehanizam i garantuje da će novac u Ukrajini biti potrošen razumno i "garanciju da mađarski novac ne može da ide u Ukrajinu".
Lideri svih 27 država članica postigli su u četvrtak dogovor o reviziji višegodišnjeg budžeta, koji uključuje pomoć Ukrajini, čemu se Orban do sada protivio. Oni su na vanrednom samitu u Briselu dogovorili paket pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi evra. Vanredni samit je sazvan samo da bi pokušao da dobije saglasnost Mađarske. Na poslednjem samitu sredinom decembra 26 država članica postiglo je dogovor o pomoći Ukrajini, a jedna, Mađarska, bila je protiv. Prema usaglašenom tekstu zaključaka, Orban nije dobio ništa zauzvrat za svoj pristanak.
U tekstu se kaže da će "na osnovu godišnjeg izveštaja Komisije Evropski savjet (šefovi država ili vlada EU) svake godine održavati debatu o primeni Instrumenta za Ukrajinu sa ciljem davanja smjernica". Orban je ranije tražio da se suma od 50 milijardi evra podijeli na četiri naredne godine, po 12,5 milijardi godišnje i da se o tome odlučuje svake godine, čime bi ostao u mogućnosti da nastavi da prijeti vetom kako bi zauzvrat dobio ustupke u vezi sa odmrzavanje evropskih fondova koji su u Mađarskoj zamrznuti zbog problema sa vladavinom prava.
U zaključcima se navodi i da će "ako bude potrebno, za dvije godine Evropski savet pozvati Komisiju da napravi predlog revizije u kontekstu novog Višegodišnjeg finansijskog okvira (MFF)". Međutim, odluku o tome da li postoji potreba za revizijom ili ne moraju jednoglasno donijeti lideri zemalja članica EU, što znači da bi Orban morao da natjera ostalih 26 lidera da pristanu na novi rebalans budžeta, za šta nema nikakve šanse.
(Jutarnji list/MONDO)