Svjetska meteorološka organizacija upozorava da bi ovogodišnji El Ninjo mogao da obori sve rekorde i izazove ekstremne vrućine, suše i poplave, čije će se posljedice osjećati do 2027. godine.
Ovogodišnji El Ninjo mogao bi da obori sve rekorde, dok meteorološka agencija Ujedinjenih nacija upozorava da će se njegovi uticaji osjećati i tokom 2027. godine.
El Ninjo je prirodni fenomen koji nastaje kada se površina Tihog okeana zagrije više nego što je uobičajeno. To zagrijavanje direktno utiče na vremenske prilike širom svijeta, pa u pojedinim regionima izaziva ogromne suše i ekstremne vrućine, dok u drugim donosi obilne padavine i razorne poplave.
Pojavljuje se na svakih nekoliko godina, a njegove posljedice mogu se osjećati mjesecima.
"Sadašnji El Ninjomogao bi da dostigne snagu kakva dosad nije zabilježena", izjavila je početkom nedjelje u Ženevi Selest Saulo, generalna sekretarka Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Ona je dodala da će to ostaviti dalekosežne posljedice na klimatske uslove širom planete.
Tom Flečer, podsekretar UN-a za humanitarna pitanja, opisao je El Ninjo kao razornu silu koja sa sobom donosi ekstremne vrućine, suše i poplave, upozorivši na goleme humanitarne posljedice koje slijede, prenosi Euronews.
Ipak, zahvaljujući novom naučnom otkriću, lokalne zajednice i donosioci odluka uskoro bi mogli znatno spremnije da dočekaju udare El Ninja, kao i njegove hladnije suprotnosti, La Ninje.
Novi trag za dugoročne prognoze
Naučnici sa australijske nacionalne naučne agencije (CSIRO) i Univerziteta u Melburnu identifikovali su uslove koji omogućavaju predviđanje određenih pojava El Ninja i La Ninje čak godinu dana unaprijed.
Događaji poznati pod nazivom ENSO (El Ninjo - Južna oscilacija) obično dostižu vrhunac oko decembra, a pouzdane prognoze do sada su uglavnom bile moguće tek oko šest mjeseci unaprijed. Njihovo ranije predviđanje dugo je predstavljalo veliki izazov za naučnu zajednicu.
Nakon analize više od 7.500 istorijskih prognoza dobijenih iz klimatskih modela razvijenih u devet zemalja, naučnici su uočili ključnu vezu. Stanje na Pacifiku u trenutku izrade prognoze, odnosno da li je ono neutralno ili je na snazi El Ninjo ili La Ninja, pruža presudne informacije o tome koliko će ta prognoza biti pouzdana 12 mjeseci kasnije.
Studija objavljena u časopisu "Science Advances" pokazala je da su prognoze pokrenute tokom trajanja La Ninje dosledno tačne čak i godinu dana unaprijed, dok su one započete u neutralnim uslovima znatno manje pouzdane.
Koautorka studije Mendi Frojnd sa Univerziteta u Melburnu ističe da ovi nalazi nude nov način za procjenu pouzdanosti dugoročnih klimatskih prognoza.
"Već neko vrijeme znamo da početni uslovi utiču na tačnost modela, ali naša studija pokazuje koliko te razlike mogu biti drastične", objašnjava glavna autorka studije Nandini Rameš i dodaje:
"Ove informacije možemo iskoristiti tako što ćemo prepoznati pouzdanije prognoze i potencijalno mnogo ranije upozoriti javnost na El Ninjo. Ovi rezultati obećavaju bolju komunikaciju i rano upozoravanje na buduće događaje", poručuje ona.
Kako se pripremiti za posljedice?
El Ninjo je prirodni fenomen i ne može se zaustaviti. Međutim, blagovremene prognoze daće državama više vremena za pripremu.
"Ključ leži u upravljanju vodnim resursima i pripremi za promene u rasporedu i lokaciji padavina", navodi David Faranda, direktor istraživanja u francuskom Nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS).
Faranda objašnjava da vlade, na primjer, mogu pažljivije planirati zalihe i distribuciju vode, bolje kontrolisati korišćenje akumulacija i podzemnih voda, prilagoditi poljoprivredne kalendare i sisteme za navodnjavanje, kao i pripremiti zajednice za suše ili poplave.
Poljoprivrednici takođe mogu smanjiti gubitke pomeranjem datuma sjetve, navodnjavanjem u hladnijim delovima dana i primjenom mjera za zaštitu usjeva i stoke od ekstremnih vrućina.
Iako El Ninjo može podići prosječne globalne temperature za oko 0,2 °C, sagorijevanje fosilnih goriva unijelo je znatno više toplote u atmosferu. Uticaji El Ninja se stoga sabiraju sa posljedicama već zagrijane planete.
Upravo je zato 2025. bila treća najtoplija godina u istoriji mjerenja, toplija čak i od 2016. godine u kojoj je zabilježen izuzetno snažan El Ninjo.
"Ublažavanjem klimatskih promjena ne možemo eliminisati El Ninjo, ali možemo smanjiti mjeru u kojoj klimatske promjene pogoršavaju njegove posljedice", zaključuje Faranda.
(Mondo)
