Širom svijeta obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Preživjeli u holokaustu, političari, vjerski lideri i mnogi drugi obilježili danas u Aušvicu i širom svijeta Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, svečanim molitvama i upozorenjima da se takve strahote nikada više ne smiju dogoditi.
U znak sjećanja na 27. januar 1945. godine, kada je oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, gdje je ubijeno više od milion Jevreja i pripadnika drugih naroda prije nego što je oslobođen na današnji dan prije 68 godina, održana je ceremonija u gradu gdje je bio taj logor na jugu Poljske.
Ceremonija u gradu Osvjenćim (na njemačkom Aušvic) je počela jutros molitvom za žrtve i preživjele u holokaustu u crkvi Božje milosti, koja se nalazi u blizini nekadašnjeg logora, a glavno obilježavanje sjećanja na holokaust održano je ispred spomenika žrtvama.
U okviru ovogodišnje komemoracije, u muzeju Aušvic-Birkenau danas je otvorena i nova ruska izložba o istoriji SSSR-a, u znak sjećanja na dan kada je, prije 68 godina, Crvena armija oslobodila zarobljenike iz "logora smrti", a postavku je pripremio Centralni muzej Velikog otadžbinskog rata u Moskvi.
Među učesnicima ceremonije u Aušvicu su i predsjednik ruskog parlamenta Sergej Nariškin, poljski ministar kulture Bogdan Zdrojevski, bivši zarobljenici, predstavnici svestenstva i političari iz brojnih zemalja, navode poljski mediji.
Istovremeno, u Varšavi su održane molitve ispred spomenika učesnicima ustanka Varšavskog geta 1943. godine, prenosi AP.
Sjećanje na žrtve holokausta obilježeno je i u Moskvi, uz paljenje svijeća u Jevrejskom muzeju i Centru za toleranciju, prenosi Itar-Tas.
Ruski rabin Berel Lazar pozvao je učesnike ceremonije da nikada ne zaborave strahote holokausta, ma kako bolne bile, a američki predsjednik Barak Obama je obećao da će raditi na spriječavanju genocida.
"Odajemo počast sjećanju na šest miliona Jevreja i milione nedužnih žrtava čiji su životi tragično uzeti tokom holokausta prije više od 60 godina", rekao je Obama, istakavši da je ova godišnjica "trenutak za akciju", prenio je AFP.
"Moramo da se obavežemo na odupiranje mržnji i progonu u svim oblicima. SAD, zajedno sa neđunarodnom zajednicom, riješene su da stanu na put svakom tiraninu ili diktatoru koji vrši zločine nad ljudima i da ostanu vjerne principu 'nikada više'", naglasio je on.
U Vatikanu, papa Benedikt XVI upozorio je, u svojoj nedjeljnoj motivi, da "sjećanje na ovu ogromnu tragediju, koja je prije svega tako snažno pogodila jevrejski narod, treba za sve da bude stalno upozorenje da strahote iz prošlosti više nikada ne smiju da se ponove".
U međuvremenu, bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni izjavio je u Milanu, na marginama komemorativne ceremonije, da je fašistički lider Benito Musolini uradio dosta toga dobrog, izuzev "rasnih zakona" u duhu antisemitizma, koji su bili njegova "najveća greška".
Italijanski premijer Mario Monti, koji je prisustvovao ceremoniji u Milanu, istakao je da je "opasnost od antisemitizma i dalje veoma prisutna".
Njemačka takođe obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca i cvijeća na mjestima zločina iz Drugog svjetskog rata i uz poruku kancelara Angele Merkel da Njemačka ima "vječnu odgovornost" za zločine nacista.
Posebna sjednica Bundestaga, posvećena žrtvama nacional-socijalizma i Danu holokausta biće održana u srijedu, dok je njemački kancelar Angela Merkel u svojoj jučerašnjoj video-poruci pred današnji dan, ukazala da Njemačka "ima vječnu odgovornost" za zločine koje su počinili nacisti.
Bivši njemački predsednik Roman Hercog je današnji dan proglasio 1996. nacionalnim danom sjećanja na žrtve holokausta.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton izjavila je povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust da se genocid nikada ne smije zaboraviti i da se mora spriječiti da se ponovi.
"Moramo se podsjetiti da ovaj zločin nije izvršila grupica pojedinaca", rekla je Ešton u saopštenju za medije i dodala da su "mnogi učestvovali, a još veći broj je tolerisao" istrebljenje više od šest miliona Jevreja u Drugom svjetskom ratu.
Ešton je rekla da je današnji dan istovremeno i prilika da se oda počast onima koji su uprkos rizicima spasavali komšije i koji su se žrtvovali da bi zaštitili sugrađane.
Predsjedavajući OEBS-a, šef ukrajinske diplomatije Leonid Kožara je rekao da je ovaj dan "tužno sjećanje na stravičan zločin nad nedužnim ljudima".
"Samo u Ukrajini je više od 100.000 ljudi ubijeno, uključujući oko 34.000 Jevreja u jednom masakru", kazao je on u saopštenju dodajući da se danas odaje počast žrtvama i onima koji su bili hrabri da rizikuju svoje živote da bi spasili Jevreje i pripadnike drugih ugroženih manjina.
Lekcija ovog stravičnog zločina ne smije biti zaboravljena, naglasio je Kožara dodajući da je neophodno da se udvostruče napori u spriječavanju i suzbijanju netolerancije, mržnje i diskriminacije u svim oblicima, te promovisati poštovanje svih etničkih i vjerskih grupa.
U znak sjećanja na 27. januar 1945. godine, danas su paljene svijeće i na ceremonijama u Londonu i Nacionalnoj memorijalnoj botaničkoj bašti u Stafordšajeru u Engleskoj, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
"Čitave zajednice su potpuno uništene tokom holokausta i kasnijih genocida, te zbog toga molimo ljude da ove godine obilježe Dan sjećanja na žrtve holokausta gradeći mostove unutar svojih zajednica", rekla je direktorka organizacije za obilježavanje sjećanja na žrtve holokausta Olivija Marks-Voldman.
U međuvremenu, britanski liberalni poslanik Dejvid Vord izvinio se zbog toga što je optužio Jevreje u Izraelu da "svakodnevno vrše zločine nad Palestincima".
Britanski premijer Dejvid Kameron je na Twitteru napisao da se "na današnji dan treba sjetiti svih nedužnih žrtava holokausta i posvetiti se borbi protiv svih oblika rasizma i predrasuda".
Dan sjećanja na žrtve holokausta ustanovljen je 1. novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine UN, koja se rukovodila potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i vjerske mržnje zasnovanih na predrasudama.
Na današnji dan 1945. oslobođen je najveći nacistički logor smrti Aušvic, simbol holokausta i stradanja, u kojem je tokom Drugog svjetskog rata svoje najmonstruoznije eksperimente na ljudima izvodio dr Jozef Mengele i gdje je, u najstrašnijim mukama, stradalo najmanje milion ljudi.
Termin holokaust, hebrejska reč s grčkim korijenom, koristi se za opis genocida i drugih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Poslije Drugog svjetskog rata upotrebljava se, prije svega, za zločine počinjene protiv evropskih Jevreja za vrijeme vladavina nacista, od 1933. do 1945. godine.
(Tanjug)