Prvi zvanični rezultati parlamentarnih izbora u Rumuniji pokazuju da vodi Demokratska-liberalna partija bliska predsjedniku Trajanu Baseskuu.
Po zatvaranju birališta, u nedjelju uveče, prema nezvaničnim podacima, na prvom mjestu bila je Socijaldemokratska partija (PSD).
Centralna izborna komisija objavila je u ponedjeljak prve zvanične rezultate sa 71,6 odsto prebrojanih glasova, prema kojima je najveći broj glasova osvojila PD-L sa 33,29 odsto glasova za Poslanički dom i 34,69 odsto za Senat.
PSD zauzima drugo mjesto sa 32,51 odsto za Poslanički dom i 33,36 odsto za Senat, dok je prema prvobitnim nezvaničnim rezultatima na izlasku sa biračkih mjesta bila kotirana sa 36,2 odsto za Poslančki dom i 35,9 odsto za Senat.
Nacionalna liberalna partija (PNL) premijera Kalina Popeskuka Taričeanua, prema zvaničnim rezultatima, osvojila je 18,10 odsto za Poslanički dom i 18,18 osto za Senat. Time se ta partija plasirala na treće mjesto i zadržala ulogu aktera bez kojeg će se teško formirati nova vlada.
Poslije prvih zvaničnih rezultata parlamentarnih izbora situacija se suštinski ne mijenja, jer nijedna od tri značajne partije nije u stanju da sama formira vladu, već su obavezne da pregovaraju o koaliciji, najvjerovatnije od dvije partije.
Prvo reagovanje na zvanične rezultate parlamentarnih izbora imao je predsjednik PSD Mirčea Džoana koji je rekao da je njegova partija pobjednik izbora, jer još nisu prebrojani svi glasovi, a prvi rezultati su stigli iz velikih gradova, gde PD-L ima veću podršku.
U nedjelju uveče posle objavljivana nezvaničnih rezultataa izbora, predsjednik PD-L Emil Bok je izjavio, računajući i na rezultate PNL-a, da je u Rumuniji pobijedila desnica i da se u formiranju vlade treba računati na opredjeljenje Rumuna za desnicu.
PD-L i PNL zajedno mogu da osiguraju komotnu većinu u parlamentu.
Međutim, PD-L i PNL, partije koj su bile u koaliciji poslije parlamantarnih izbora 2004. godine, rastale su se kao protivnici 2006. godine.
Konačno će o imenovanju premijera odlučiti predsjednik Trajan Basesku i novi parlament.
Izlaznost na ovim izborima bila je 39,26 odsto prema zvaničnim podacima, što je najniži nivo od pada komunizma 1989. godine.
(Beta/MONDO)