Ministri spoljnih poslova NATO potvrdili svoju podršku američkim planovima da postave antiraketni sistem u Evropi uprkos jakom protivljenju Rusije.
Ministri su rekli da će planirano postavljanje raketa u Poljskoj i Češkoj predstavljati "značajan doprinos" u zaštiti saveznika od prijetnje balističkih raketa dugog dometa.
Svih 26 članica NATO-a potpisale su saopštenje u kome se podržava postavljanje raketa presretača u Poljskoj i radarske stanice u Češkoj.
NATO ministri su se dan ranije dogovorili da postepeno obnove kontakte sa Moskvom koji su zamrznuti poslije ruskog upada u Gruziju u avgustu.
Ruski ambasador u Alijansi Dmitrij Rogozin rekao je u srijedu, u odgovoru na tu odluku, da je Moskva spremna da obnovi pregovore sa NATO-om.
NATO ministri su takođe upozorili da Ruska suspenzija sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama (CFE), koja traje od prošle godine, "ne može da se produži u nedogled", i pozvali su Moskvu da je prekine.
"Situacija u kojoj saveznici koji su potpisnici sporazuma CFE i sprovode njegove odredbe, dok ih Rusija ne primjenjuje, ne može da se produži u nedogled", naveli su ministri spoljnih poslova NATO u saopštenju koje je izdato poslije dvodnevnog sastanka u Briselu, a uoči ministarskog sastanka Organizacije za Evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Helsinkiju.
"Vrlo smo zabrinuti što od 12. decembra 2007, znači skoro cijelu godinu, Rusija zadržava unilateralnu suspenziju obaveza preuzetih po sporazumu CFI iz 1990. godine", dodato je u saopštenju u kome se poziva Rusija da "bez odlaganja" počne da primjenjuje sporazum.
Šefovi diplomatija su naglasili da je rusko-gruzijski rat u avgustu dalje zaoštrio spor oko sporazuma o konvencionalnom naoružanju.
Sporazum je potpisan 19. novembra 1990. u Parizu između Atlantskog saveza i Varšavskog Pakta, a stupio je na snagu 1992. godine. Taj sporazum ograničava količine klasičnog naoružanja od Atlantika do Urala.
Sporazum je dopunjen 1999. godine u Istanbulu poslije raspada Sovjetskog Saveza i Varšavskog Pakta, a među dopunama je na primjer zahtjev da Moskva povuče sve svoje trupe iz bivših sovjetskih republika, uključujućiu i Moldaviju i Gruziju.
NATO tražio od Pakistana da nastavi borbu protiv terorista
NATO je tražio od Pakistana da ne dozvoli da ga tenzije sa Indijom zbog terorističkih napada u Mumbaju odvrate od borbe protiv ekstremista stacioniranih u plemenskim oblastima na njegovoj teritoriji.
"Nadam se, naravno, da će se nedavni uspesi Pakistana u borbi protiv ekstremista na sjeverozapadu zemlje održati u trenutnoj teškoj situaciji", rekao je generalni sekretar NATO, Jap de Hop Shefer, poslije dvodnevnih razgovora sa ministrima spoljnih poslova Alijanse.
Shefer je na konferenciji za novinare rekao da nije od pakistanskih vlasti dobio informacije da planiraju da odustanu od borbe protiv bespravnih plemenskih oblasti uz avganistansku granicu koje nisu pod kontrolom pakistanskih vlasti.
NATO ministri su podvukli da je ta alijansa "otvorena za bližu vojnu saradnju", kao i za poboljšanje političke saradnje sa Pakistanom.
Dodali su da 51.000 pripadnika NATO snaga u Avganistanu može da radi na poboljšanju saradnje sa pakistanskim graničnim jedinicama.
Britanski sekretar za spoljne poslove Dejvid Miliband rekao je da su prošlonedjeljni teroristički napadi u Mumbaju naglasili potrebu Zapada da pomogne Pakistanu.
Dodao je da bi politička, ekonomska i bezbjednosna saradnja trebalo da bude usmjerena protiv terorista, stacioniranih u pograničnim avganistanskim regionima i povezanih sa Kašmirom, teritorijom oko koje se spore Indija i Pakistan.
Indijske vlasti su za prošlonedjeljne napade na deset mesta u Mumbaju, u kojima je poginulo 195 ljudi, okrivile pakistansku terorističku grupu, sa sjedištem u Kašmiru.
Miliband je, takođe, naveo da Pakistan poslije mumbajskih napada treba da bude usredsređen na pretnje iznutra, jer su one prava opasnost koja vrijeba tu zemlju.
Zvaničnici NATO su povezali ovogodišnji porast nasilja u Avganistanu, u kome je poginulo oko 6.000 ljudi, sa nedostatkom vladine kontrole pakistanskih plemenskih područja, za koja su rekli da predstavljaju bezbjedno utočište za talibanske ektremiste.
Ministri NATO su takođe rekli da su otvoreni za moguće privremeno povećanje broja vojnika u Avganistanu, tokom predsjedničkih i lokalnih izbora, zakazanih za sljedeću godinu.
Shefer je naveo da očekuje više diskusija unutar Alijanse na tu temu pošto Barak Obama preuzme predsjedničku funkciju u SAD, u januaru 2009.
(Beta)