Poslije tromjesečne revolucije, Ukrajina se suočava sa pretnjom brzog bankrota.
Uz bankrot, na horizontu je i embargo Rusije na njene poljoprivredne, a možda i druge proizvode, objavljeno je danas u Kijevu.
Jedan od najistaknutijih lidera nove vlasti i kandidat za novog premijera Ukrajine Aresnij Jacenjuk priznao je da u državnoj kasi uopšte nema novca i da njegova zemlja nije u stanju da plati tekuće unutrašnje i spoljne obaveze, dok je ministarstvo finansija zatražilo od inostranih partnera obilnu finansijsku pomoć.
"Mi smo predložili našim međunarodnim partnerima odobravanje kredita, trokom naredne jedne do dve nedjelje, u vidu makro-finansijske pomoći, od 35 milijardi dolara, s tim što bi se ta sredstva koristila ove i iduće godine": navodi se u saopštenju ministarstva finansija koje prenosi agencija Rojters.
Prema navodima ministarstva finansija, ali i novih političkih lidera u Kijevu, direktni zajmovi očekuju se, "od država partnera - SAD i Poljske", ali se, takođe, računa i na kredit MMF od najmanje 11 milijardi dolara.
Ukrajina bi ove godine na ime državnog duga trebalo da otplati oko sedam milijardi dolara, a više milijardi dolara moraće da isplati Rusiji i za preuzeti gas i zbog toga uopšte ne može da finansijski preživi bez novih, velikih stranih zajmova, tvrde ekonomisti na koje se pozivaju kijevska glasila.
Prema sporazumu koji su 17. novembra prošle godine potpisali ruski predsjednik Vladimir Putin i Viktor Janukovič koji je, u međuvremenu, protestima skinut sa funkcije predsjednika Ukrajine, Rusija je obećala Kijevu do kraja ove godine kredit u vrijednosti od 15 milijardi dolara.
Od te sume manji dio je brzo isplaćen, a novu kreditnu tranšu od dvije milijarde dolara Rusija je odbila da doznači u januaru , s objašnjenjem da "pare neće dati dok se ne izmire ukrajinske obaveze za ranije preuzeti gas i ne stabilizuje politička situacija u zemlji".
Najviši zvaničnici u Moskvi, uključujući i predsjednika Vladimira Putina, su i prije reveolucionarnog prevrata u Kijevu, upozorili više puta da moguću novu geopolitičku orjentaciju Ukrajine, sa njenim osloncem na EU i SAD, sigurno neće finansirati ruskim novcem i da na to i u Kijevu i na Zapadu niko ne treba da računa.
Predstavnici nove vlasti u Kijevu već su, međutim, zamolili Moskvu da održi ranije obećanje o za trećinu nižoj cijeni gasa u odnosu na tržišnu, ali su danas suočeni sa novom neprijatnom viješću.
Nakon što je rukovodilac ruske federalne Službe za ocjenu kvaliteta poljoprivrednih proizvoda Sergej Dankvert upozorio svog ukrajinskog kolegu Vladimira Gorežeeva da se ponovo javljaju problemi zbog loše kontrole prehrambenih proizvoda koje ukrajinska preduzeća izvoze na rusko tržište.
Rusija je proteklog ljeta već uvela embargo ne razne poljoprivredne i neke druge proizvoda iz Ukrajine, a predstavnici agrobiznisa tvrde da su zbog toga pretrpjeli veliku materijalnu štetu koja se mjeri stotinama miliona dolara.
Ukrajina inače obavlja oko 30 odsto spoljne trgovine sa Rusijom i zaradi više od dvije milijarde dolara izvozom poljoprivrednih proizvoda na tržište te zemlje i zbog toga bi novi embargo na agrarne, a vjerovatno i neke druge proizvode, bio još jedan bolan udarac za njenu ionako krhku ekonomiju, navode analitičari u Moskvi, a prenosi dnevnik "Nezavisimaja gazeta".
Uprkos teškoj finansijskoj krizi u zemlji, Udruženje ukrajinskog kreditno-bankarskog saveza ocijenilo je danas da se "ne treba podavati paničnom raspoloženju" i da je banakrski sistem zemlje, uprkos svim negativnim tendencijama, "u solidnom položaju".
Eksperti u Kijevu ističu, međutim, da je od početka ove godine nacionalna valuta Ukrajine grivna oslabila oko osam procenata u odnosu na dolar, na približno 9,3 jedinice za jednu "zelenu novčanicu", dok su devizne rezerve zemlje opale na svega 17,8 milijardi dolara, što je najniži nivo u proteklih osam godina.
(Tanjug, Foto: Beta/AP photo/Marko Drobnjaković)