Kod zgrade Vrhovnog sovjeta Krima u Simferopolju izbio sukob između proruskih i proukrajinskih demonstranata. Čula se eksplozija. Ima povrijeđenih.
Nedaleko od zgrade parlamenta ukrajinskog Autonomnog Regiona Krim u Simferpolju dogodila se eksplozija, prenio je Itar tas.
"RIA novosti" su prethodno javile da u tuči dve grupe demonstranata ima nekoliko povrijeđenih sa okrvavljenim licima.
Na jednom mitingu učestvuju stanovnici Krima koji od utorka zahtijevaju od rukovodstva da ne priznaju novu državnu ukrajinsku vlast, a na drugom predstavnici krimskih Tatara, koji podržavaju smenu vlasti u Ukrajini.
"Raša tudej" javlja da na trgu protestuje oko 5.000 Tatara koji podržavaju jedinstvo Ukrajine, uzvikujuću "Alahu akbar". Na istom mjestu oko 700 proruskih demonstranata viče "Rusija, Rusija."
RIA Novosti navode da su pripadnici policije sa teškoćama kontrolisali situaciju kod zgrade parlamenta, gdje se okupilo približno nekoliko stotina protivnika nove vlasti kao i najmanje 2.000 krimskih Tatara, dok je Itar-Tas, u međuvremenu, javio da su se pripadnici milicije povukli od zgrade parlamenta.
Ruska državna agencija javila je da kod zgrade skupštine Autonomne Republike Krim u Simferopolju oštro sukobljavanje učesnika dva mitinga traje već nekoliko sati i da ih je u početku dijelio malobrojni kordon policije.
Pogledajte FOTOGALERIJU!
Protivnici vlasti u Kijevu čiji učesnici nose zastave Krima i Rusije uzvikuju "Odbranićemo Krim", "Rusija, Rusija", dok učesnici drugog mitinga - među kojima je mnogo pristalica "medžlisa" (nepriznatog parlamenta) krimskih Tatara, uzvikuju "Krim nije Rusija", "Ukrajina, Ukrajina" i "Alahu ekber".
Prema izjavi predstavnika organizacije "Rusko jedinstvo" Sergeja Aksjonova, "ljudi su se okupili da zaštite svoju istoriju, svoj jezik i svoju kulturu".
Za to vrijeme, u skupštini se rješava pitanje o održavanju sednice krimskog parlamenta, koje se kategorički protivi lider mitinga krimskih Tatara Rifat Čubarov, navodi Itar-Tas.
Sa formiranjem bivšeg ŠSR-a 1922. godine Krim je bio autonomna republika u sastavu ruske socijalističke federativne republike RSFSR, a 19. februara 1954. je Krimska oblast na inicijativu generalnog sekretar Komunističke partije (KPŠ) Nikite Hruščova predata Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici (UŠR).
Približno 200.000 krimskih Tatara je na osnovu odluke Državnog komiteta za odbranu ŠSR-a iz 1944. godine po ukazu Josifa Visarionoviča Staljina bilo deportovano pod optužbom za izdaju u zemlje Srednje Azije, pretežno u Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Kirgistan.
Po istom ukazu sa Krima su deportovani i mnogobrojni Jermeni, Bugari i Grci.
Povratak Tatara na poluostrvo započeo je 1989 i ima ih više od 250.000 od približno dva miliona stanovnika na Krimu.
Kijev će tražiti provjeru bankovnih računa Janukoviča
Privremene ukrajinske vlasti će hitno uputiti međunarodnim organizacijama zvanični zahtjev za pomoć u ulaženju u trag bankovnim računima i imovini opozvanog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i njegovih najbližih saradnika, izjavio je danas vršilac dužnosti ukrajinskog državnog tužioca Oleh Mahnicki.
Bivši ukrajinski predsjednici optužuju Rusiju za miješanje
Tri bivša ukrajinska predsjednika Leonid Kravčuk, Viktor Kučma i Viktor Juščenko optužili su danas Rusiju da se meša u unutrašnje stvari Ukrajine.
"Rusija, koja je sve vrijeme pokušaje naših međunarodnih partnera da se situacija riješi mirnim putem nazivala miješanjem u unutrašnje stvari Ukrajine, sada je sama pribjegla direktnom miješanju u politički život Krima", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Oni su naveli da ideja predstavnika ruske Državne Dume da se održi referendum o pripajanju Krima Rusiji, ili da Vrhovna Rada Autonomne oblasti Krim donese odgovarajući zahtev, "mora da se osudi kao poziv za svrgavanje Ustavnog poretka i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine".
U zajedničkoj izjavi se navodi da je sada u toku "opasan scenario federalizacije Ukrajine", te da Državna bezbjednost i tužilaštvo moraju oštro da reaguju na pojave separatizma.
"Spekulacije o kršenju prava ruskog stanovništva, rasplamsavanje mržnje između regiona na osnovu njihove kulturne i jezičke različitosti, unižavanje ukrajinskog jezika i otvoreno neuvažavanje državnih simbola Ukrajine, treba da dobiju odgovarajuću ocenu", navela su trojica vivših predsednika.
U izjavi oni podsjećaju da je Rusija, zajedno sa Velikom Britanijom i SAD garant suvereniteta Ukrajine, u skladu sa međunarodnim sporazumima.
"Izjava Rusije o poštovanju svih međunarodno-pravnih obaveza pred Ukrajinom nezavisno od sastava parlamenta i vlade, treba da bude potvrđena odgovarajućim aktivnostima ruske strane, poštovanjem odluka ukrajinskog naroda i ukrajinske vlasti i shvatanjem odgovornosti za opasne posljedice bilo kojih konflikata na etničkoj osnovi", navodi se u izjavi.
Šef Komiteta Državne Dume za poslove Zajednice nezavisnih država Leonid Slucki izjavio je juče agenciji Unian da Rusija želi da očuva teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, ali da je u slučaju da Krim donese odluku o pripajanju Rusiji, spremna da je razmotri.
EU ne može da spašava ekonomiju Ukrajine
EU nudi moralnu pomoć, ne novac, posebno ako Rusija odluči da uvede kaznene mjere u vidu viših cijena za prirodni gas i prekine svoje veze sa ukrajinskom privredom, piše "Njujork Tajms." Američki dnevnik navodi riječi neimenovanog zvaničnika Unije koji kaže da ne postoji konsenzus među članicama EU da se sa Ukrajinom potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, iako je to pitanje pokrenulo proteste krajem novembra kada je vlada u Kijevu odustala od daljih evro integracija. Njujork Tajms navodi izjave ukrajinskih zvaničnika da je toj zemlji u naredne dvije godine potrebno 35 milijardi dolara da ne bi bankrotirala, ocjenjujući da će za EU biti veoma teško da prikupi ta sredstva.
(MONDO/agencije, Foto: Beta/AP, Darko Vojinovic)