Kandidati za budući saziv Evropskog parlamenta (EP), koji će biti birani širom Evropske unije od 4. do 7. juna, veoma su šaroliki
Pored "osvjedočenih" političara ima tu i manekenki, reli vozača, komičara, prinčeva, popova i Nobelovaca.
U Rumuniji se mandatu u EP nada Elena Basesku, kćerka predsjednika države. Ta 29-godišnja lepotica duge crne kose se povremeno bavi manekenstvom, a poznata je i po "noćnim provodima" u glavnom gradu Bukureštu.
Italija bi u Evropskom parlamentu mogla dobiti "plavokrvnog poslanika" - unuka poslednjeg italijanskog kralja. Princ Emanuele Filiberto od Savoje kandidat je hrišćansko-demokratske stranke UDC. 36-godišnji princ je suprug francuske glumice Klotilde Kuro i prije svega je poznat janosti kao lik iz ženskih časopisa i pobjednik TV šoua "Ples sa zvijezdama".
Ali, Italija može da ponudi i više - parlament bi, zahvaljujući italijanskim biračima, mogao postati "ulepšan" poslanicom Barbarom Materom. Riječ je o televizijskoj zvjezdici koja se već takmičila za titulu Mis Italije. Nju je, naravno, kandidovala stranka premijera Silvija Berluskonija, koji je prvobitno izbornu listu svoje stranke "želeo da ukrasi" sa još više atraktivnih ljepotica, no sve ostale kandidature povukao je nakon oštrih javnih kritika svoje supruge.
Holanđani bi, pak, mogli da izaberu militantnu pobornicu zaštite životinja i vegetarijanku Natasju Oerlemans, a Šveđani "u ponudi" imaju 49-godišnjeg matematičara Kristijana Engstroma, kandidata Piratske stranke koja se bori za prava korisnika interneta.
Ni Njemačka ne zaostaje, pa šanse za ulazak u EP ima i Gabrijela Pauli, bivša članica bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) koja je popularnost u zemlji stekla zahvaljujući „uspjelom" unutarstranačkom puču protiv bivšeg predsjednika CSU Edmunda Štojbera. Ali, nakon toga njeno ime se uglavnom povlačilo po novinama zbog seksi fotografija u crnoj odjeći od lateksa i zalaganja za uvođenje sklapanja brakova koji bi nakon sedam godina automatski prestali da važe.
Bivši reli vozač Ari Vatanen bori se već za drugi mandat u EP-u. Na prošlim izborima je izabran kao kandidat francuske vladajuće stranke UMP, ali budući da mu ona ovoga puta nije ponudila odgovarajuće visoko mjesto na izbornoj listi, on se odlučio za kandidaturu u Finskoj.
U toj zemlji se poslaničkom mjestu nada i pravoslavni sveštenik Mitro Repo koji je prestao da obavlja crkvene dužnosti od 26. maja, i najavio i da se neće vraćati u crkvu do kraja mandata ukoliko bude izabran u EP.
Portugalci bi, pak, u parlament mogli da pošalju dobitnika Nobelove nagrade za mir iz 1998. godine Žozea Saramanga, koji sam sebe naziva "hormonskim komunistom". Ovaj 86-godišnjak je naravno kandidat levice, međutim, njegovi izgledi za ulazak u parlament su veoma skromni.
Kostas Kirjaku (51) pisac i poljoprivrednik, koga zovu Utopija, kandidovao kao nezavistan kandidat za EP na Kipru. On se zalaže za obnavljanje Kipra kao urbanog društva koje bi da pretvori u savršen grad-državu - Utopiju. On se zalaže za zdrav način života i kaže da bi muškarci i žene trebalo da imaju onoliko seksualnih partnera koliko žele.
Austriju bi u novom sazivu EP mogao da predstavlja Hans-Peter Martin, bivši novinar koji se prvenstveno bori protiv birokratije. Martin je 1999. godine bio izabran za poslanika EP kao socijaldemokrata i sada se kandidovao za drugi mandat. On se borio protiv birokratije tako što je poklanjao sijalice u znak protesta zbog zakona koji je favorizovao štedljive sijalice u EU.
U Bugarskoj su se kandidovali bivši potpredsjednik države i bivši predsjednik sofijskog fudbalskog kluba CSKA Aleksandar Tomov, koji inače, čeka na početak suđenja zbog optužbi da je proneverio 35 miliona leva dok je bio direktor čeličane Kremikovci. Kandidovao se i bivši šef fudbalskog kluba Černomorec Ivailo Dražev, koga optužuju da je u pijanom stanju izazvao smrt dvoje ljudi 1998. godine.
Što se Francuske tiče, pored ostalih, tu su francuska ministarka pravde Rašida Dati poznata po tome da uživa u visokom pariskom noćnom životu, zbog čega kritičari sumnjaju da će biti posvećena Evropi, kao i francuski Dijedon Mbala Mbala, poznat po svojim antisemitskim stavovima poput onoga da je cionizam najveća opasnost za Francusku.
Prvi na redu su Britanci i Holanđani. Oni danas biraju poslanike koji će ih u narednih pet godina predstavljati u Evropskom parlamentu. Britanci biraju 72, a Holanđani 25 poslanika.
Evropski parlament ima 736 poslanika i jedno je tijelo EU koje se bira na neposrednim izborima.
U svih 27 zemalja članica izbori će se završiti do 7. juna. Irci glasaju sutra, 5. juna, Česi će glasati 5. i 6. juna, a građani Slovačke, Letonije, Malte i Kipra 6. juna.
Birači ostalih 19 zemalja članica EU izaći će na izbore u nedjelju 7. juna.
Broj poslanika iz jedne zemlje zavisi od broja stanovnika. Najviše mjesta ima Nemačka 99, a najmanje Malta - pet.
Pravo glasa ima oko 375 miliona birača.
(MONDO/agencije)