Svjetski lideri, među kojima i Barak Obama i Nikola Sarkozi, prisustvovali su u subotu ceremoniji kojom je obilježeno 65 godina od "Dana D".
Na taj dan su se savezničke trupe iskrcale u okupiranu Evropu u Drugom svjetskom ratu.
Ceremoniji na američkom groblju u blizini jednog od položaja na kome su se savezničke trupe iskrcale, Obama je, odajući poštu poginulim vojnicima, rekao da je njihovo djelo prije 65 godina pomoglo da svijet bude spasen od zla i tiranije.
Obama je rekao i da Drugi svjetski rat predstavlja poseban trenutak u istoriji, kada su se nacije, uprkos međusobnim razlikama, borile protiv jedne, kako se izrazio, krvožedne ideologije.
U govoru na američkom vojnom groblju Kolvil, na kome je sahranjeno 9.387 vojnika, predsjednik SAD istakao je i da je rat protiv nacizma otvorio put godinama mira i napretka, prenijeli su svjetski mediji.
Francuski predsjednik Sarkozi pozvao je svjetske zemlje da, u svjetlu današnjih globalnih prijetnji, održe duh jedinstva, zalažu se za pravdu i mir i ne zaborave patnje koje je rat naneo svijetu.
Kada je riječ o fotografiji za istoriju na plažama Normandije francuski predsjednik nije bio sam sa Obamom, već im je društvo pravio i kanadski premijer Stiven Harper, kao i britanski premijer Gordon Braun i engleski princ Čarls, koji je došao uprkos polemike koja se podigla nakon što francuske vlasti nisu uputile pozivnicu engleskoj kraljici Elizabeti II.
Obama i Sarkozi stigli su oko podneva u francuski grad Kan na obalama Normandije.
Sarkozi, u pratnji supruge Karle, dočekao je Obamu koji je stigao u Normandiju u američkom predsjedničkom helikopteru uz veliku pompu.
Stanovnici Kana su ga dočekali sa oduševljenjem koje ga prati gdje god da krene, a koje francuski komentatori porede sa prijemom rok zvijezde.
Prisustvo Obame na ovim ceremonijama se ocjenjuje važnijim nego prisustvo njegovih prethodnika, ne samo zbog njegove velike popularnosti, već i zbog toga što je simbolika iskrcavanja važan dio strategije spoljne politike aktuelne američke administracije.
Simbolika iskrcavanja je važna za Amerikance jer vjeruju da su zahvaljujući ovoj operaciji spasili Francusku od njemačke okupacije, a da je Francuska bila "pomalo nezahvalna" tokom američke invazije na Irak, u kojoj je odbila da učestvuje.
Za Obamu je ovaj dan naročito važan jer su dva njegova pretka učestvovala u savezničkim operacijama u Evropi - njegov deda je učestvovao u iskrcavanju u Normandiji, a brat njegovog dede je učestovao u operacijama oslobađanja nacističkog koncentracionog logora Buhenvald, koji je Obama posjetio u petak.
Ovu posjetu obilježavaju nove tenzije između američkog i francuskog predsjednika.
Čitave nedjelje program predsjednika Obame je bio predmet "rata" francuskog i američkog protokola.
Obamu, koji je stigao u petak uveče u Pariz, na aerodromu je umjesto Sarkozija dočekao ministar spoljnih poslova, Bernar Kušner, da bi se američki predsjednik potom izgubio sa malih ekrana na kojima se kratko pojavila slika njegove žene Mišel, koja je sa ćerkama bila u obilasku Ajfelove kule.
Američki predsjednik izgleda nije želio da Sarkozi iskoristi njegov dolazak za slikanje uoči izbora za Evropski parlament.
Kada je riječ o fotografiji za istoriju na plažama Normandije francuski predsjednik neće biti sam sa Obamom, već je tu i kanadski premijer Stiven Harper, kao i britanski premijer Gordon Braun i engleski princ Čarls, koji je došao uprkos polemike koja se podigla nakon što francuske vlasti nisu uputile pozivnicu engleskoj kraljici Elizabeti II.
Dva predsjednika imaju različiti pogled na ulazak Turske u EU, na situaciju u Avganistanu, kao i iranski nuklearni program.
Na to se nadovezala i posljednja žaoka američkog predsjednika koji je tokom posjete Kairu prije dva dana osudio zemlje koje zabranjuju muslimanskim ženama da nose maramu u određenim prilikama, što je slučaj u francuskim školama.
(MONDO/Agencije)