Gotovo četvrtina stanovništva u svijetu može da bude ugroženo poplavama zbog otopljavanja leda na Arktiku.
Nivo okeana će do 2100. godine biti veći za jedan metar, čime će biti ugroženo stanovništvo koje živi blizu obala, saopštio je Svjetski fond za prirodu na konferenciji o klimi koja se do 4. septembra održava u Ženevi.
"Arktik se trenutno zagrijava dva puta brže od planete Zemlje u cjelini, što predstavlja opasnost za sve nas", upozorio je predstavnik Fonda Patrik Hofšteter.
Prema njegovim riječima, površina leda se smanjuje, odnosno topi se, zbog čega se povećava nivo mora i okeana, dok se povećava količina apsorbovane sunčeve energije.
Klimatsko zagrijavanje dovodi do povećanja količine metana, gasa koji dovodi do efekta staklene bašte, i to posebno u polarnom području. Do sada su ti gasovi bili zarobljeni u ledu.
"Taj začarani krug možemo jedino prekinuti smanjivanjem emisije gasova i održavanjem globalnog zagrijavanja ispod dva stepena Celzijusova", ocijenio je Hofšteter.
"Zbog toga je neophodno da industrijski razvijene zemlje smanje za 40 odsto ispuštanje ugljen-dioksida do 2020. godine", dodao je on.
To pitanje će biti glavna tema na sastanku šefova država i vlada u decembru u Kopenhagenu. Sporazum koji se očekuje na tom sastanku trebalo bi da zamijeni Protokol iz Kjota od 2013. godine.
Novi sporazum bi trebalo da omogući smanjenje emisije štetnih gasova, kao i globalno zagrijavanje planete. Prijeti da do kraja vijeka to zagrijavanje dostigne 6,4 stepeni Celzijusovih, ukoliko se ništa ne učini.
(Beta)
