Novi izvještaj Kancelarije za istraživanje stanovništva, pokazuje da će za manje od dvije godine svjetska populacija dostići broj od sedam milijardi.
Ova brojka koja nameće nove izazove u pogledu proizvodnje hrane, zdravstva i obrazovanja.
Izvještaj, takođe, pokazuje da su najveće stope priraštaja u nerazvijenim zemljama, naročito među najsiromašnijim segmentima populacije, preneo je Glas Amerike.
"U ovom periodu, svijet dobija milijardu stanovnika svakih 12 godina. A ko zna koliko je miliona godina otkako ljudi hodaju zemljom bilo potrebno da se 1800. godine dostigne prva milijarda“, rekao je Karl Haub, koautor izvještaja.
U subsaharskoj Africi, stope rođenja su visoke, a stopa smrtnosti se smanjuje. Kampanje protiv bolesti kao što su virus HIV i sida ili malarija pokazuju rezultate. Prema novom izvještaju, Afrika će dobiti milijardu stanovnika u narednih 40 godina.
"Prema današnjoj stopi rađanja, žene u Nigeru rađaju u prosjeku 7,4 djece“, ističe Haub.
Osamdeset odsto svjetske djece već živi u Africi i Aziji.
Ovom velikom neproduktivnom segmentu populacije, potrebne su usluge, škole, bolnice i na posljetku i zaposlenje.
"Ne pomaže vam kada imate veliki broj mladih bez obrazovanja ili jedva pismenih, i mislim da je to najveći izazov za nerazvijene zemlje“, objašnio je Haub.
Demograf u Svjetskoj banci Džon F. Mej rekao je da u Africi samo 10 odsto djece završi srednju školu. Samo jedan procenat ode na fakultet.
"Snaga zemlje nije povezana sa brojem ljudi, nego sa brojem obrazovanih ljudi“, rekao je Mej.
Sa druge strane, razvijene zemlje imaju manju stopu priraštaja. Evropa i Azija imaju najmanju. Tajvan ima najmanju stopu priraštaja na svijetu, u prosjeku jedno dijete po ženi.
Visoko obrazovanje i migracija u gradove su faktori koji utiču na malu stopu priraštaja, ocijenio je Mej.
"Oko 2020. godine, što nije daleko, Indija će prevazići Kinu i postati zemlja sa najvećim brojem stanovnika na svijetu“, potvrđuje Karl Haub iz vašingtonske Kancelarije za istraživanje stanovništva.
Proizvodnja hrane je i dalje izazov. Haub međutim kaže da gladovanje u svijetu najvećim dijelom ne izaziva nedostatak hrane, nego siromaštvo:
"Polovina populacije nerazvijenih zemalja živi u uslovima koje Svjetska banka definiše kao ekstremno siromaštvo, to jest sa manje od dva dolara dnevno. A to je grupa koja brže raste“.
Demografi se slažu da će rast populacije, naročito u Africi, podstaći migracije u urbana područja. Kao rezultat, gradovi će postati veći, teški za upravljanje, sa velikim džepovima siromaštva i divljih naselja.
(FoNet)