Dvije decenije od "plišane revolucije"

Za nešto više od mjesec dana sve je promijenjeno, a Vaclav Havel je postao predsjednik države koja nije dugo potrajala.

Čehoslovačka plišana revolucija počela je zapravo 16. novembra 1989. godine u Bratislavi, kada su studenti izašli na ulice da bi obilježili Međunarodni dan studenata i sjećanje na čehoslovačkog studenta Jana Opletala koga su 1939. godine ubili nacisti.

Dan kasnije studenti u Pragu izlašli su na ulice, a studentske demonstracije Socijalističkog omladinskog pokreta izmakle su kontroli - demonstranti su marširali gradom i vikali: "Sloboda!". U Narodnoj ulici između kordona policije i studenata došlo je do napetosti.

Policija nije znala kako da reaguje. Sukob policije i demonstranata bio je neizbježan. Sve je kulminiralo 20. novembra, kada je Čehoslovačka televizija objavila vijest o stradanju jednog studenta u sukobima između policije i nenaoružanih demonstranata.

U narednih nekoliko dana demonstracijama se priključilo na stotine hiljada ljudi. Formiran je komitet intelektualaca - Civilni forum na čelu sa Vaclavom Havelom koji je upravljao revolucijom. Univerziteti i pozorišta su stupili u štrajk, a studenti i glumci su putovali u fabrike širom zemlje da radnicima objasne šta se događa. Za 27. novembar zakazan je generalni štrajk.

Postalo je jasno da Komunistička partija gubi kontrolu. Generalni štrajk je pokazao ogromnu snagu naroda - cijela država je bila blokirana! Masovne demonstracije su postale svakodnevna pojava, a ljudi su otvoreno kritikovali komunistički režim.

U decembru je došlo do nevjerovatnih promjena - Parlament je iz Ustava izbacio član koji je čehoslovačkoj komunističkoj partiji garantovao vodeću poziciju u vlasti.

Univerziteti i škole zvanično su iz programa izbacili učenja Marksa i Lenjina. Formirana je nova vlada, granice su otvorene, a na skupštini održanoj 29. decembra Vaclav Havel, zabranjeni pisac koji je pet godina proveo u zatvoru kao politički zatvorenik, izabran je za novog predsjednika Čehoslovačke.

Nova demokratska Čehoslovačka nije dugo trajala - samo tri godine kasnije država se podijelila na Češku i Slovačku. Vaclav Havel ostao je predsjednik Češke do 2003. godine.

Dok su Česi bili sigurni da će im bolje biti bez Slovačke, koja je bila ekonomski slabije razvijena od Češke, među Slovacima je u prvim godinama nakon proglašenja nezavisnosti bilo nedoumica u ispravnost tog čina.

Vaclav Klaus je na principima liberalne ekonomije izgradio "češko čudo" tokom 90-ih godina prošlog vijeka, dok je Slovačka pod vodjstvom Vladimira Mečijara stagnirala.

Međutim, nakon smjene vlasti 1998. Slovačka je brzo uhvatila korak sa zapadnim susjedom, pa je zajedno sa Češkom ušla u EU 1. maja 2004. godine. Proglašena je "tigron sa planina Tatri" zbog svog naglog ekonomskog razvoja, prije svega u sektoru automobilske industrije.

Dvadeset godina nakon plišane revolucije, rezultati ankete slovačkog Instituta za javne poslove pokazali su da 57 odsto građana Slovačke smatra da su promjene iz 1989. godine bile uspješne. Ipak ni Česi, ni Slovaci, prema anketama, nisu danas pretjerano zadovoljni stepenom demokratije koju imaju u svojim državama.