Zdravlje u centru klimatskih akcija

Autor:

Na najvažnijem klimatskom događaju- Konferencija zasjedanja stranaka, ove godine raspravljaće se o provođenju pravila donesenih na klimatskoj konferenciji u Parizu 2015. koja je rezultovala potpisivanjem sporazuma o klimatskim promjenama

0
A- A A+

Zdravlje treba biti u centru klimatskih akcija. Zdravstveni uticaji klimatskih promjena i zdravstveni benefiti od konkretnih klimatskih akcija sve su jasniji. Do sada je sporazum ratifikovalo 169 zemalja. I zemlje Balkana koje su potpisale sporazum (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija) moraju smanjiti emisije gasova staklene bašte u cilju poboljšanja javnog zdravlja.

Alijansa za zdravlje i životnu sredinu HEAL je koorganizator Globalnog klimatskog i zdravstvenog samita koji će se održati u Bonu 11. novembra 2017. godine. Globalni samit o klimi i zdravlju usmjeriće se kroz zdravstvenu prizmu na akciju u gradovima i regijama kako bi unaprijedili primjenu nacionalnih ciljeva u okviru Pariškog sporazuma i stvorili atmosferu za povećanu aktivnost u implementaciji obaveza u vezi klimatskih promjena. Samit će poslužiti kao prilika za promociju ulaganja u zajednice i zdravstvene sisteme, povećanje svijesti o održivom urbanom i regionalnom razvoju u kontekstu klimatskih promjena i zdravlja te jačanje saradnje među zdravstvenim organizacijama i drugim sektorima radi povećanja kapaciteta globalnog odgovora na klimatske promjene.

„Klimi je potrebna hitna pažnja i preduzimanje akcije za dobrobit i zaštitu javnog zdravlja“ kaže Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i životnu sredinu za region Balkana iz Alijanse za zdravlje i okolinu (HEAL) sa sjedištem u Briselu.

„Ljudi na Balkanu itekako osjećaju posljedice klimatskih promjena, od suša i poplava do lošeg kvaliteta vazduha. Možemo i dalje žmiriti na probleme koji se događaju oko nas, a možemo i implementirati rješenja koja postoje – kao što je zamjena uglja obnovljivim izvorima energije. Izazov je da se stvori politička volja da se ona primjeni radi boljeg zdravlja”, dodala je.

Takođe, jedan od najuglednijih medicinskih žurnala ‘The Lancet’ u posljednjem broju govori o klimatskim promjenama i zdravlju. Posljednji izvještaj ''The Lancet Countdown 2017 - Od 25 godina neaktivnosti do globalne transformacije za javno zdravstvo'' spominje implementaciju Pariškog sporazuma iz 2015. godine. ‘The Lancet’ izvještaj nam donosi značajna globalna otkrića iz oblasti zdravlja i klimatskih promjena, a koji su važni pokazatelji dvodecenijske globalne stagnacije. Ključni statistički podaci koji su prezentovani u ovom izvještaju kažu da 125 miliona osoba u kategoriji osjetljivih populacija je bilo izloženo toplotnom talasu između 2000. i 2016. godine. Na osnovu ranijih podataka, ova činjenica govori da dodatnih 1 milion stanovnika može očekivati izloženost toplotnom talasu do 2040. godine. Globalno 87 odsto gradova koji su bili uvršteni u analizu Svjetske zdravstvene organizacije o zagađenju vazduha govori da je oko milijardu ljudi bilo izloženo nezdravom nivou čestičnog zagađenja, pothranjenost je identifikovana kao najveći rezultat uticaja klimatskih promjena na zdravlje čovjeka u 21. vijeku.

 Klimatske promjene uticale su na pad od šest odsto u ukupnoj globalnoj proizvodnji žitarica i deset odsto u proizvodnji riže zahvaljujući povećanju globalne temperature za jedan stepen celzijus. Više od milijardu ljudi će biti prinuđeno da migrira u narednih devedeset godina zbog podizanja nivoa mora uzrokovanog topljenjem glečera, ukoliko se ne preduzmu mjere opreza.

Alijansa za zdravlje i životnu sredinu (Health and Environmental Alliance - HEAL) je vodeća evropska neprofitna organizacija koja istražuje kako životna sredina utiče na zdravlje u Evropskoj uniji. Uz podršku više od 70 organizacija članica, HEAL vrši nezavisnu ekspertizu i pribavlja dokaze iz medicinskih istraživanja u različitim procesima donošenja odluka. Naše široko udruženje uključuje stručnjake iz oblasti zdravstva, neprofitna zdravstvena osiguranja, doktore, medicinsko osoblje, udruženja obolelih od astme i raka, građane, ženska udruženja, omladinska udruženja, nevladine organizacije za zaštitu životne sredine, naučnike i javne institute za zdravstvena istraživanja. Među članovima su međunarodne i evropske organizacije kao i državne i lokalne grupe.

Ostale vijesti