Cesid: Kako bi Srbija glasala na referendumu o KiM

Autor:

Izvršni direktor CeSID-a Bojan Klačar rekao je danas da posljednja istraživanja pokazuju da samo osam odsto građana Srbije nema stav prema pitanju rješenja Kosova i Metohije.

Cesid: Kako bi Srbija glasala na referendumu o KiM Foto: MONDO, Mario Milojević

Klačar je na Beogradskoj NATO nedjelji, gdje je predstavio istraživanje javnog mnjenja po pitanju KIM, rekao da je na pitanje kako bi se izrazili na referendumu o razgraničenju, 38 odsto ispitanika odgovorilo da bi glasalo "za", 34 odsto "protiv", dok 22 odsto ne bi izašlo na taj referendum.

"Podatak da samo osam odsto (od 1.010 ispitanika) nema stav, pokazuje da je ova tema jako važna za građane u zemlji", rekao je Klačar i dodao da je istraživanje pokazalo da građani Srbije kao glavne aktere koji bi trebalo da pruže podršku ideji razgraničenja vide u SAD, EU, NATO-u i Njemačkoj.

On je naveo i da je postavljeno pitanje kako riješiti problem KiM i da su ponuđena četiri rješenja, od kojih je prvo da Kosovo ostane u Srbiji po svaku cijenu, a posljednje da je Kosovo nezavisno i da se tu ništa ne može promijeniti.

"Drugi ohrabrujući podatak za mene jeste da su rješenja na krajevima polova, koja su u prošlosti bila ekstremna, i sada većina, ali mi danas vidimo da je 53 da Kosovo ostane, ali to nije izrazita većina, a 63 odsto je protiv nezavisnosti", kaže Klačar.

Od kako je državni vrh Srbije počeo da se obraća javnosti i informiše ga da postoji želja SAD da malo bolje čuju poziciju Srbije po pitanju Kosova i Metohije, prema istraživanju Centra za evroatlantske studije (CES) i CeSID-a, 38 odsto građana vidi promjenu, izjavila je Jelena Milić, direktorka CEAS-a, i istakla da to nije velika promena, niti znači da će Srbija zadržati Kosovo, ali ipak mnogo znači.

A PODRŠKA NATO-u

Prema njenim riječima, i pored kampanje o posljedicama NATO bombardovanja na SR Jugoslaviju, za koju kaže da je eskalirala u posljednje dvije godine kada je krenuo ovaj pozitivni trend, postoji 11 odsto podrške NATO-u.

"Ono što je bitno, i u tom periodu kada je bila kampanja i zastrašivanje javnosti bez rezultata, vi imate da broj onih koji su neopredijeljeni sada se povećava na račun onih koji su bili protiv članstva u NATO-u", rekla je Milićeva.

Istakla je da je bitno i to što je jako porasla podrška i shvatanje značaja saradnje Srbije s NATO-om u oblasti reagovanja u vanrednim situacijama, kao i podrška za jačanje vojne saradnje u smislu zajedničkih vojnih vježbi.

"Građani Srbije ne znaju koliko su povezani EU i NATO. Morate da budete dio evroatlantskog svijeta, možete da budete kao Norvežani da budete u NATO, ali ne u EU, ili obrnuto kao Šveđani, da ste u EU, ali ne u NATO, ali to je jedan svijet, to su partneri", rekla je Milićeva.

Kaže da u tom kontekstu ima još dosta da se radi, te da je ovo istraživanje pokazalo da mnogi građani Srbije i dalje ne znaju da je većina članica EU ujedno i članica NATO-a, već se nekako još uvek vide kao posebni entiteti.

Ostale vijesti