Za 12 godina rada Plavog telefona zabilježeno je 12.500 propuštenih poziva nakon radnog vremena. Iz Udruženja "Nova generacija" upozoravaju da su potrebe mladih znatno veće, ali da je za produženje rada linije neophodna dodatna podrška institucija i drugih partnera.
Direktor Udruženja "Nova generacija" Saša Risojević kaže da Plavi telefon postoji od 2013. godine i da je do danas primio gotovo 90.000 poziva djece i mladih iz Republike Srpske i cijele BiH.
Analiza koja je danas predstavljena obuhvata prvih 12 godina rada ove usluge, obrađuje oko 77.000 poziva, a podaci pokazuju da je mentalno zdravlje vodeća tema razgovora.
"Oko 30 odsto poziva odnosi se na mentalno zdravlje, dok se svaki četvrti savjetodavni razgovor tiče suicidalnosti, nasilja i zlostavljanja djece i mladih", rekao je Risojević.
Međutim, uz podatke o broju djece i mladih koji su dobili podršku, pažnju privlači i broj onih čiji pozivi nisu odgovoreni.
"To je negdje oko 12.500 propuštenih poziva koji se dešavaju poslije radnog vremena Plavog telefona, danima vikenda", navodi Risojević.
Plavi telefon trenutno radi osam sati dnevno, radnim danima, a analiza je pokazala da se propušteni pozivi često bilježe nakon 17 časova, kada se linija zatvara, pa sve do 22 časa.
Zbog toga u Udruženju "Nova generacija" smatraju da je potrebno produžiti radno vrijeme najmanje do 22 časa, a kao idealno rješenje navode dostupnost do ponoći, uz rad vikendom i praznicima.
Risojević upozorava da se tokom praznika mijenja i dinamika porodičnih odnosa, a nasilje može biti učestalije, zbog čega je važno da djeca i mladi imaju mogućnost da potraže pomoć i u tim periodima.
"Ja se iskreno nadam da će ova kampanja i ovi podaci predstavljati jedan vid poziva svim zainteresovanim stranama, kako kompanijama, partnerskim organizacijama, ali i institucijama u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, da zajedno pokušamo pronaći načine kako da odgovorimo na ove potrebe", poručio je Risojević.
Najmlađi korisnik imao samo sedam godina
Bobana Lipovac, savjetnica na Plavom telefonu, već šest godina razgovara sa djecom, mladima i odraslima koji se javljaju tražeći pomoć. Kao master psihologije i kognitivno-bihejvioralni terapeut, svakodnevno sluša o problemima koji su za mnoge možda nevidljivi, ali za one koji ih proživljavaju predstavljaju ozbiljan teret.
Kako je rekla, najčešće teme o kojima djeca i mladi razgovaraju sa savjetnicima jesu mentalno zdravlje, anksioznost, depresija, usamljenost, samopovređivanje i, nažalost, suicidalne misli. Sve su češći i problemi u vršnjačkim, prijateljskim, partnerskim i porodičnim odnosima, kao i različiti oblici nasilja.
Istakla je da razgovori sa korisnicima nemaju vremensko ograničenje. Nekada traju pola sata ili sat, a najduži razgovor trajao je čak šest sati, putem čet-aplikacije.
"Cilj savjetnika nije samo da saslušaju dijete ili mladu osobu već i da izgrade odnos povjerenja, pruže podršku i pomognu im da bolje razumiju svoja osjećanja i pronađu način da se suoče sa problemom. Kada procijene da je život osobe ugrožen, posebno kada postoje jasni planovi i namjere za samoubistvo, obavještavamo nadležne institucije. U tom procesu, imamo jako dobru saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno Jedinicom za visokotehnološki kriminalitet", naglasila je Lipovac.
Plavi telefon nije mjesto na koje se obraćaju samo tinejdžeri. Telefonskim putem najčešće se javljaju djeca uzrasta od 13 do 15 godina, ali i odrasli stariji od 31 godine, među kojima su roditelji i osobe koje se same suočavaju sa određenim poteškoćama.
Lipovac navodi da se putem čet-aplikacije najčešće javljaju adolescenti od 15 do 20 godina, te da je najmlađi korisnik Plavog telefona imao samo sedam godina, dok je najstariji imao 94 godine.
"Plavi telefon je otvoren za djecu i mlade do 30 godina, kao i za roditelje. Kada se javi odrasla osoba koja doživljava nasilje ili ima suicidalne misli, savjetnici nastoje da joj pruže podršku i upute je na odgovarajuće službe i organizacije u zajednici".
Roditeljima je savjetovala da je najvažnije da saslušaju svoju djecu i ozbiljno shvate ono što im govore.
"Za njih ne postoje neki maleni, nebitni problemi, već sve sa čim se djeca danas suočavaju jeste jako važno. Reakcija roditelja u trenutku kada im se dijete povjeri može biti presudna za to da li će ono nastaviti da traži pomoć i podršku. Ako dijete osjeti da nije shvaćeno i da njegova osjećanja nisu uvažena, pomoć će potražiti na drugom mjestu", poručila je Lipovac.
Ministarstvo zdravlja najavljuje razgovore o daljoj saradnji
Dejan Đukanović, vršilac dužnosti pomoćnika ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, pohvalio je rad Udruženja "Nova generacija" i značaj koji Plavi telefon ima u pružanju podrške djeci i mladima.
Istakao je da mentalno zdravlje mladih, posebno adolescenata, treba da bude jedan od prioriteta, te podsjetio da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite ima akcioni plan do 2030. godine.
Prema njegovim riječima, djeca i mladi zbog straha, stida ili moguće stigmatizacije često ne žele odmah da se obrate zdravstvenim ustanovama.
"Upravo zbog toga je značajno postojanje linije na kojoj mogu anonimno da iznesu svoje probleme i dobiju savjet o tome gdje mogu potražiti dodatnu pomoć", rekao je Đukanović.
Govoreći o mogućnosti produženja radnog vremena i finansijske podrške Plavom telefonu, Lučić nije najavio konkretna sredstva niti rokove, ali je naglasio značaj saradnje institucija i organizacija civilnog društva.
"Mislim da treba napraviti jedan opšti sastanak da se dalje definiše i da se eventualno potencijalne strategije uspostave za dalju saradnju", rekao je Lučić.
(Mondo)
