Vijest da prijedlog novog Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske internet tretira kao javno mjesto, i time ga čini podložnim sankcijama, već drugi dan izaziva snažne reakcije domaće javnosti.
Predlagač novog teksta Zakona o javnom redu i miru je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, koje je ovaj prijedlog dostavilo u formi nacrta Vladi Republike Srpske na razmatranje i usvajanje.
“Zakon o javnom redu i miru objavljen je 22. marta 2007. godine, a stupio je na snagu 30. marta 2007. godine. Tokom neposredne primjene navedenog Zakona u praksi su uočeni određeni nedostaci i nedorečenosti, kao i prevaziđenost pojedinih odredaba koje su dovele do poteškoća u primjeni pojedinih odredaba”, piše u saopštenju Vlade RS.
U predloženom tekstu Nacrta zakona sadržane su osnovne odredbe kojima se proširuje definicija pojma javno mjesto, imajući u vidu, prvenstveno, društvene mreže preko kojih se vrše organizovanja određenih prekršaja javnog reda i mira, a veza se nalazi u mjestu na kojem je nastupila posljedica.
“Nemoguće je određene prekršaje, kao što su ''upotreba pirotehničkih sredstava'', ''neovlašćena upotreba oružja'', ''konzumiranje opojne droge'' učiniti na društvenoj mreži, ali je moguće putem društvene mreže prouzrokovati organizovano narušavanje javnog reda i mira izazivanjem, podstrekavanjem tuče ili fizičkog napada na drugog, kao i učiniti prekršaj ugrožavanja bezbjednosti prijetnjom napada na život, tijelo ili imovinu, koje može imati stvarne posljedice i u tom slučaju će se adekvatno primjeniti Zakon o javnom redu i miru”, saopšteno je iz Vlade RS.
U saopštenju se podsjeća da je 26. jula 2014. godine u Republici Srpskoj stupio na snagu Zakon o prekršajima Republike Srpske koji je kao jednu od prekršajnih sankcija uveo i kaznu zatvora.
“Takođe, mora se imati u vidu da je članom 149. stav 3. Zakona prekršajima RS propisano da ukoliko lice prihvati odgovornost i najkasnije u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga plati polovinu izrečene novčane kazne, oslobađa se plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne. Iz navedenog jasno proizilazi da su novčane kazne predviđene Prijedlogom zakona o javnom redu i miru, u suštini manje u odnosu na važeći Zakon o javnom redu i miru”, piše u saopštenju.
Pitali smo da li je realno da očekujemo da će ovaj prijedlog proći proceduru, s obzirom da je Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju u izjavi o usklađenosti Prijedloga zakona sa propisima EU navelo da je neprimjenjiv?
“Oznaka ''neprimjenjivo'' podrazumijeva da ne postoje izvori prava EU koji se odnose na predmetnu materiju. Navedeno podrazumijeva da data tematika nije regulisana na nivou EU, već je ostavljena zemljama članicama da je same uređuju.
“Narodna skupština Republike Srpske na 35. redovnoj sjednici održanoj 2. jula 2014. godine, utvrdila Nacrt zakona o javnom redu i miru i da je isti u formi Nacrta bio dostupan javnosti na zvaničnoj internet stranici MUP RS i NS RS, radi dostavljanja eventualnih primjedbi, prijedloga i sugestija”, napominju iz Vlade RS.
Oznaka ''neprimjenjivo'' nije smetnja za upućivanje propisa u proceduru donošenja. Bitno je istaći da ukoliko je propis u suprotnosti sa propisima EU, odnosno da postoje izvori prava EU koji se odnose na predmetnu materiju, ali nije vršeno usklađivanje da se stavlja oznaka ''nije usklađivano'', a u skladu sa Uputstvom o načinu popunjavanja Izjave o usklađenosti nacrta i prijedloga propisa sa pravnom tekovinom EU i pravnim aktima Savjeta Evrope”, kažu iz Vlade RS.
BORENOVIĆ: PRIJEDLOG ZAKONA SKINUTI SA DNEVNOG REDA SKUPŠTINE RS
Prijedlog zakona o javnom redu i miru je dostavljen Narodnoj skupštini Republike Srpske i o istom će se prilikom usvajanja raspravljati. Nacrt i Prijedlog zakona o javnom redu i miru dobili pozitivno mišljenje Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo.
Pomenuti zakon treba da bude pred poslanicima Narodne skupštine RS 3. februara, ali samo ako prije toga dobije odobrenje od Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju, čiji će članovi (njih devet) u ponedjeljak 2. februara se izjasniti o usklađenosti predloženog zakona sa pravnim sistemom EU.
Branislav Borenović, predsjednik ovog Odbora kaže da su tvrdnje MUP RS i stav Ministarstva za regionalne odnose i ekonomsku saradnju potpuno netačni i da itekako postoji izvor prava u evropskom zakonodavstvu.
"Mislim da je ovim, prije svega Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, tj. Vlada RS donijela potpuno pogrešnu odluku i prekršila poslovnik o radu NS RS u kojem se kaže da svaki akt koji dolazi u proceduru mora biti usklađivan sa evropskim zakonodavstvom. Ovaj zakon nije usklađivan i navedena je netačna tvrdnja da ne postoji izvor prava što ćemo mi u Odboru za evropske integracije i regionalnu saradnju osporiti i tražiti da se ovaj zakon skine sa tačke dnevnog reda", rekao je Borenović za Frontal.ba.
On je naveo da smatra da je ovo dovoljno da i ostali članovi Odbora podrže njegov prijedlog da se ovaj akt povuče sa dnevnog reda.
CVIJANOVIĆ: NAJBURNIJE REAGOVALI ONI KOJI NISU NI PROČITALI ZAKON
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je Prijedlog zakona o javnom redu i miru izazvao burne reakcije onih koji ga nisu ni pročitali, niti su upoznati sa materijom i sadržajem.
"To nije prvi put da se dešava. Često sam bila u prilici da slušam komentare o određenim stvarima i to od ljudi koji uopšte nisu upoznati sa materijom", rekla je Cvijanovićeva na konferenciji za novinare u Stanarima.
Premijer Srpske je navela da je ovaj zakona još u formi nacrta bio u Narodnoj skupštini Republike Srpske i izložen svim mogućim intervencijama koje su mogle da dođu i od spoljne zajednice i od poslanika.
"On je prošao sve svoje procedure, i to u julu, prije ljetne pauze. Ne znam zašto nije u tom periodu izazvao bilo kakvu reakciju", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da svaki zakon treba da se inovira u skladu sa potrebama društva i ponudi neka nova rješenja, te da je iz tog razloga i ovaj stavljen na dnevni red.
"Ne znam da li je u pitanju samo neznanje ili i određene maliciozne interpretacije, ali ovdje su izazvale zabunu stvari koji se opisuju kao određena pooštrovanja, odnosno određene mjere.
U suštini, ovdje niko ne uspostavlja kontrolu nad tim da li će neko koristiti internet ili ne. U Prijedlogu zakona, i to samo u obrazloženju, definisano je šta se smatra javnim mjestom i da su to i društvene mreže", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da ne zna zašto je to problem kada je tako regulisano i u brojnim zakonim zemalja u regiji, čak i oštrije, kao i u Evropi.
"Ponovo se pitam kako ljudi mogu da komentarišu stvari koje ne znaju. Čula sam komentare da Vlada donosi zakon koji nije u skladu sa propisima EU. Znači, ne znaju, a komentarišu. Kada vršite usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa propisima EU, onda imate različite oznake – djelimično usklađeno, potpuno usklađeno ili neprimjenjivo.
Neprimjenjivo znači - ne da vi donosite propis koji odudara od neke evropske regulative, nego isključivo da određena materija nije regulisana na jedinstven način na nivou EU, već je prepušteno nacionalnim zakonodavstvima da utvrđuju tu materiju, definišu je i regulišu na odgovarajući način", pojasnila je premijer Srpske.
To što tamo piše neprimjenjivo, kaže Cvijanovićeva, znači da nema jedinstvenog propisa na nivou EU, već svaka država za sebe reguliše tu oblast.
"Takvog propisa nema na nivou EU, jer da ima mi bismo ga kroz proceduru identifikacije primarnog i sekundarnog zakonodavstva EU identifikovali, a onda naš propis uskladili s tim", rekla je Cvijanovićeva.
