Hrvatski narodni sabor sutra će održati sjednicu u Mostaru, a u medije su procurili zaključci koji bi trebali biti usvojeni.
U posljednjem zaključku se ističe namjera formiranja "neke nove institucionalne ili teritorijalne organizacije (što bi suštinski mogao biti treći entitet), ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi koji se tiču reforme Izbornog zakona", prenose federalni mediji.
Prema dokumentu koji je objavio Bild.ba, portal blizak HDZ-u, riječ je o okvirnom prijedlogu zaključaka koji je usaglašen između stranaka koje čine Hrvatski narodni sabor.
Moguće je da se dogode manje izmjene tokom petka i subote ujutro, ali kako tvrdi izvor iz HNS-a za ovaj portal, "to bi trebalo biti to".
Sedmi zaključak glasi: "Hrvatski narodni sabor obavezuje svoje članice da, ukoliko ne budu mogle u cijelosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda, zajamčena Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda".
Prvi zaključak HNS-a glasi: "Hrvatski narodni sabor ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS-a BiH u dosadašnjim pregovorima dosljedno provodio utvrđeni pregovarački okvirni sporazum iz Mostara od 17. juna 2020. godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti."
U drugom zaključku se navodi da "Hrvatski narodni sabor potvrđuje da se nisu stekli formalno-pravni uslovi za održavanje Opših izbora 2022".
"Postojeći Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH i antidejtonski je. Njegovim izmjenama treba omogućiti provođenje odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 i svih presuda Evropskog suda za ljudska prava", piše u zaključku HNS-a.
U zaključku broj tri HNS ističe je "Hrvatski narodni sabor spreman nastaviti pregovore o izmjenama Izbornog zakona i ograničenih ustavnih izmjena, na tragu već usaglašenih izmjena Ustava BiH s Venecijanskom komisijom i predstavnicima međunarodne zajednice, kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora".
"Sve političke aktere koji blokiraju provođenje Sporazuma iz Mostara i time onemogućavaju hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno predstavljanje u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH, Hrvatski narodni sabor smatrat će uzurpatorima hrvatskih političkih prava te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH. Takvi politički subjekti i akteri nisu i neće biti politički partneri HNS-a BiH", stoji u četvrtom zaključku.
Peti zaključak se tiče Centralne izborne komisije.
"Hrvatski narodni sabor smatra da je Centralna izborna komisija uspostavljena izvan zakona i predviđenih procedura te kao takva nema ovlasti zakonodavca. Na pokušaj raspisivanja općih izbora kao neustavan i antidejtonski čin bez dogovorenih izmjena Izbornog zakona, Hrvatski narodni sabor će pozvati svoje članice da se suprotstave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima", navodi se.
Šesti zaključak glasi: "Hrvatski narodni sabor će dosljedno poštivati postojeći ustavnopravni poredak BiH koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao tri ustavno jednakopravna konstitutivna naroda, sve do trenutka kada inicijative za izmjenu Ustava BiH i njenih zakona ne naruše takve odnose na štetu hrvatskog konstitutivnog naroda".
