Odluka Narodne Skupštine Republike Srpske o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Srpske postala je logičan rezultat nepravomjernih akcija samog Ustavnog suda, smatraju u Ambasadi Rusije u BiH.
"Sudeći po žurbi u kojoj je ukinut član 39. Pravila Ustavnog suda, ne isključujemo spoljnim uticaj na članove Suda", navodi se u saopštenju Ambasade Ruske Federacije u BiH.
Dodaju da se argumenti o tome da Republika Srpska navodno blokira imenovanje srpskih članova Ustavnog suda doživljavaju kao neozbiljni te izmišljeni.
"U FBiH postoji sličan problem. Sjećamo se da u Mostaru 12 godina nisu se održavali izbori i nebo nije palo na zemlju. A koliko godina nakon završetka prethodnih izbora nije se uspjevalo da se formira Vlada FBiH? Onda samo od izabrane u skladu sa demokratskim normima NSRS zavisi kada i koga će ona izabrati za sastav Ustavnog suda. To je njena zakonska ingerencija", istakli su u saopštenju, prenosi Srna.
Navode da je istinito da u Ustavu BiH postoji stav o tome da odluke Ustavnog suda jesu konačne i obavjezujuće.
"Ali ovo u situaciji BiH znači samo ono da moraju da budu besprekorne kako sa pravne tako i sa političke tačke gledišta dakle da vode računa o kamenu temeljcu Ustava BiH – ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta BiH. Vidimo kakve temeljne probleme stvara drugi stav Ustava – o biranju dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH bez preciziranja načina izbora. Stoga se vrlo štetnim smatra formalno sholastičko tumačenje Ustava i djelatnosti Ustavnog suda BiH, a kamoli kada odluka se donosi arifmetičkom većinom, što omogućuje da se posredstvom učešća stranih članova Suda "na pravni način" ignorišu stavovi dva konstitutivna naroda te da se formira povoljna za svoje potrebe vlastita politička stvarnost", piše u saopštenju.
Ističu i da je iznuđena odluka Narodne skupštine daje osnov za pronalazak konstruktivnog izlaska iz nastale situacije, šta znači upravo početak rada Parlamentarne skupštine BiH na zakonu o Ustavnom sudu BiH.
"Takva mogućnost se sadrži u samom Ustavu. U tačci 1(d) člana VI direktno se govori o tome da "za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava", objašnjavaju u saopštenju.
Kako smatraju, donošenje ovakvog zakona u duhu dijaloga, uzajamnog poštovanja i kompromisa bez vanjskog uticaja postaće, kako ističu, postati potvrda zrelosti strana u BiH za formiranje istinski suverene države, koja će obezbjediti povoljne uslove za trenutne i buduće generacije Bošnjaka, Srba, Hrvata kao i svih državljana BiH.
(Mondo)
