Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u BiH objavila je da je visoki predstavnik Kristijan Šmit "zabranio sprovođenje antidejtonskih zaključaka koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske."
U OHR smatraju da zaključci koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na 16. posebnoj sjednici 24. i 25. decembra 2024. godine "predstavljaju ofanzivni pokušaj stvaranja posebnih pravila za konceptualno i pravno negiranje principa Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je kamen temeljac Pravni okvir Bosne i Hercegovine".
"Svako nepoštovanje ovog sporazuma dovešće u pitanje stabilnost i pravni integritet zemlje i mogućnost uravnoteženja političkih pozicija na fer i demokratski način. Sve dok se demokratska integracija u transatlantskoj i evropskoj zajednici ne ostvari u potpunosti, međunarodna zajednica ne može šutjeti i mora doprinijeti očuvanju principa međunarodno dogovorenog Daitonskog sporazuma za mir kao temelja multietničke države bez diskriminacije. Nakon mandata visokog predstavnika kao konačnog tumača civilne implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, on je stoga dužan da djeluje protiv bilo kakvog suštinskog kršenja ili najave kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma", tvrde u Šmitovoj kancelariji.
Dalje se navodi, citiramo, da "Visoki predstavnik ovim izdaje Nalog kojim se svaki pokušaj implementacije opasnih elemenata gore navedenih zaključaka, koji zahtijevaju djelovanje, proglašava zabranjenim i kažnjivim zakonom".
"Dakle, na vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj prvenstveno je da li će biti pravnih posljedica ili ne. Visoki predstavnik poziva članove NSRS da razmisle o posljedicama ovakvih postupaka i užurbane nepravne mješavine parlamentarnih odluka koje se odnose na određeno pitanje. Pravo na pravično suđenje u sudu mora biti zaštićeno zagarantovanim pravilima postupka i poštovanjem vladavine prava, a ne stvaranjem jednostranih pravila. Glavna poruka pravnog poretka/reda (Order) je: Niko nije iznad zakona i niko ne može da zloupotrebi zakon. Ova Naredba ne isključuje bilo kakve radnje nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, koje mogu postupiti u skladu sa svojom procjenom", zaprijetio je Šmit.
Kaže da je među mnogim problematičnim tvrdnjama u zaključcima NSRS i ideja da se parlamentarne odluke u okviru multietničkog entiteta Republike Srpske mogu odnositi samo na jednu etničku grupu.
"Takve mjere ne samo da su diskriminatorne, već su direktno u suprotnosti sa duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksa 4, Ustava Bosne i Hercegovine, ali i evropskim normama. Oni imaju potencijal da značajno poremete put Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU. Ovaj nalog stupa na snagu odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Kancelarije visokog predstavnika", zaključeno je.
Podsjećanje: RS ne priznaje da je Šmit visoki predstavnik
Republika Srpska, oslanjajući se na stavove Rusije i Kine kao stalnih članica Savjeza bezbjednosti UN-a smatra da Šmit nema legitmitet kao visoki predstavnik jer prilikom imenovanja nije potvrđen u ovom tijelu Ujedinjenih nacija. Slično mišljenje u funkciji Kristijana Šmita dijeli i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Šmita su službeno za visokog predstavnika imenovali ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (Peace Implementation Council – PIC) u maju 2021. godine nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka. Sa odlukom se tada nije služila Rusija kao članica PIC-a.
Mišljenja se ukrštaju oko toga da li imenovanje visokog predstavnika treba ili ne treba da potvrdi Savjet bezbjednostu UN. Rusija i Kina smatraju da je to potrebno i da je to bila praksa posljednjih 25 godina s čim se ne slažu uticajne zapadne zemlje.
(MONDO)
