"Broj ubijenih u Sarajevu ukazuje na namjerno ciljanje"

Vještak optužbe za demografiju Eva Tabo (Ewa Tabeau) izjavila je danas na suđenju Radovanu Karadžiću u Međunarodnom tribunalu u Hagu da je u Sarajevu, koje je tokom rata u BiH bilo pod opsadom Vojske Republike Srpske, ginulo više civila nego vojnika, što ukazuje da je stanovništvo namjerno ciljano.

Bivši predsjednik RS i vrhovni komandant njene vojske, Karadžić je između ostalog optužen za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada sa okolnih položaja VRS, 1992-95. godine.

Pozivajući se na istraživanje o ratnim žrtvama kojim je bilo obuhvaćeno više od 350.000 građana Sarajeva, kao i na podatke pogrebnog preduzeća koje je sahranjivalo ubijene Bošnjake, Tabo je procijenila da je u prvih pet mjeseci rata 1992. u Sarajevu ubijeno 2.028 građana, među kojima su znatnu većinu - 1.811, činili Bošnjaci.

Njihovu smrt u većini slučajeva izazvale su eksplozije granata ili hici iz vatrenog oružja.

Svjedok, međutim, nije izjavila koliko je civila ukupno ubijeno tokom opsade Sarajeva.

Svjedočeći o promjenama u etničkoj slici BiH prouzrokovanim ratom, Tabo je rekla da je iz 27 bosanskih opština, pretežno početkom rata, raseljeno ili izbjeglo više od 284.000 mještana muslimanske nacionalnosti.

Uzimajući za primjer Prijedor, vještak za demografiju je precizirala da se udio Bošnjaka u stanovništvu tog grada od 1991. do 1997. smanjio sa 42,6 na jedan odsto, dok se, istovremeno, udio Srba povećao sa 43 na 89 odsto. Broj Bošnjaka je time smanjen za 97,6 odsto u odnosu na predratni, dok se broj Srba u ukupnom stanovništvu više nego udvostručio.

Do tih zaključaka Tabo je došla uporednom analizom rezultata popisa u BiH iz 1991. i biračkih spiskova sačinjenih 1997. godine.

Karadžić je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 opština širom BiH.

Tabo će svjedočenje nastaviti idućeg utorka, 1. maja, kada će govoriti o etničkim promjenama u Srebrenici.

Bivši predsjednik RS je optužen i za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice koje su snage bosanskih Srba strijeljale pošto su 11. jula 1995. zauzele tu enklavu u istočnoj Bosni. Karadžić je optužen i za uzimanje vojnika Unprofora za taoce 1995. godine.

Pretresno vijeće Haškog tribunala odbacilo je danas zahtjev nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića da na dodatno ispitivanje bude pozvan holandski oficir Johanes Ruten, koji je u julu 1995. godine bio pripadnik holandskog bataljona Unprofora, stacioniranog u Potočarima.

Pukovnik Ruten svjedočio je u Karadžićevom predmetu u novembru prošle godine, kada je rekao da je napravio fotografije u i oko "Bijele kuće" u Potočarima, gde su držani muškarci muslimani, i da mu je, nakon što se vratio u Holandiju, rečeno da "se nešto dogodilo u toku procesa razvijanja".

On je naveo da je "posmatrao kako se pali svojina i lični dokumetni muslimana izvan `Bijele kuće`".

Ruten kaže da je o događajima u Srebrenici vodio bilješke i da ih je prije svedočenja pregledao da bi osvježio pamćenje.

Karadžić je tražio da mu bilješke budu dostavljene, iako se svjedok tome prvo protivio, obrazlažući da je riječ o privatnoj evidenciji.

Nakon pregleda bilješki, odbrana je zaključila da u njima ima materijala o kome je Karadžić mogao da ispita svjedoka, da ih je na vreme vidjela. Sudsko veće je utvrdilo da je informaciju o postojanju bilješki optuženi imao od marta 2009. godine i zaključilo da nisu pokazani dovoljni razlozi da se svjedok pozove na dodatno unakrsno ispitivanje.

U sudskoj odluci se navodi da "pravo na suđenje bez odlaganja i zabrinutost za sudsku ekonomiju traže da se zahtjev za ponovno pozivanje svjedoka ne odobarava olako i samo kada dokazi imaju značajnu dokaznu vrednost i nisu kumulativni po svojoj prirodi".

Optuženi Radovan Karadžić započeće sredinom oktobra odbranu pred Međunarodnim tribunalom koji mu sudi po optužnici za genocid u BiH, saopšteno je danas u Hagu.

Odbacujući Karadžićev zahtjev da odbranu započne u martu iduće godine, raspravno vijeće mu je naložilo da on uvodnu riječ održi 16. oktobra i odmah zatim izvede svog prvog svjedoka.

Prema odluci vijeća, tužilaštvo će svoje izvođenje dokaza protiv Karadžića morati da završi do 4. maja.

U narednoj nedjelji biće rasprava na kojoj će Karadžić izložiti zahtjev za oslobađanje zasnovan na tvrdnji da tužioci nisu dokazali njegovu krivicu.

Sudije su ocijenile da će do oktobra Karadžić koji se brani sam, imati dovoljno vremena da pripremi dokazni postupak odbrane.

Pritom su, kako piše u odluci, imale u vidu obim procesa i to da tužioci u spis uveli 5.000 dokaznih predmeta i iskaze 338 svjedoka.

Suđenje Karadžiću počelo je krajem oktobra 2009, ali je tužilaštvo prve svjedoke izvelo pred sudije početkom 2010.

U pritvoru Tribunala, Karadžić je od hapšenja u Srbiji, krajem jula 2008.

(MONDO/agencije)