Domaće tržište preplavljeno je namirnicama sumnjivog kvaliteta i porijekla, čija upotreba može da ugrozi ljudsko zdravlje!
Da je BiH postala svojevrsna deponija smeća potvrđuje i najsvježija afera sa mlijekom iz Hrvatske, koje je iz bh. prodavnica prije nekoliko dana povučeno zbog prisustva kancerogenog aflatoksina.
Agencija za bezbjednost hrane BiH od sarajevskog preduzeća "Morski san", koje je uvoznik tunjevine španskog proizvođača "Marfiš val", već je zatražila da spriječi stavljanje ovog proizvoda na bh. tržište, zbog povećane količine histamina, koji može biti štetan po zdravlje potrošača. Iz ove agencije su naložili da sporna tunjevina bude povučena sa tržišta, piše današnji "Pres".
Stručnjaci upozoravaju da BiH posebnu pažnju mora da posveti kontroli prehrambenih namirnica koje su na susjednim tržištima označene kao štetne, jer ti proizvodi uvozom dospijevaju u bh. prodavnice. Poseban akcenat stavljen je na lješnik iz Azerbejdžana i kikiriki iz Brazila, u kojima je takođe utvrđeno prisustvo aflatoksina, crni i zeleni čaj iz Kine u kojem su otkriveni pesticidi, tjesteninu iz iste države i slično.
Sumnjivi sastojci
S druge stane, poljoprivrednici već godinama upozorovaju da se u BiH uvozi zaleđeno meso staro i po deset godina, pretežno iz Brazila i Argentine, a nedavno nam je serviran i krompir iz Egipta, čiji je promet zabranjen kada se saznalo da je zaražen opasnom bakterijom.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH naglašavaju da se hrana iz uvoza mora temeljno kontrolisati, kako bi se mogućnost dospjevanja neispravnih i štetnih namirnica na trpezu potrošača svela na najmanju mjeru.
Maletić: Kupujmo samo domaće!
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić kaže da, kako bi sačuvali svoje zdravlje, građani Srpske i BiH u većoj mjeri treba da se okrenu kupovini domaćih proizvoda.
"Činjenica je da je domaće tržište preplavljeno jeftinim i nekvalitetnim proizvodima iz uvoza, od kojih neki sadrže i sastojke opasne po zdravlje, pa čak i one koje izazivaju karcinome. Bolje je neku namirnicu platiti i malo skuplje, ali biti siguran da nije zaražena nikakvom bakterijom ili štetnim dodatkom", naglašava Maletić, prenosi Pres.
"Oko zaustavljanja na granici neispravnog mlijeka iz Hrvatske digla se velika prašina, ali je možda već ranije neka pošiljka završila na našem tržištu. Zbog zdravlja građana to se ne smije dešavati, pa hrvatsku robu iz uvoza dugoročnije moramo rigorozno kontrolisati. Kontrolisati se moraju i drugi uvozni proizvodi, jer na našem tržištu definitivno ima svega", naglašava ekonomista Igror Gavran.
U Pokretu potrošača RS kažu da se na bh. tržište uvozi sve ono što nigdje drugdje ne bi moglo. Predsjednik ovog udruženja Dragutin Bošković naglašava da je sumnjiva roba napravljena sa minimalnim ulaganjima i od ko zna kakvih sastojaka.
"Njena cijena je niža od one po kojoj se prodaju domaći proizvodi. Međutim, kako većina građana nije u finansijskoj poziciju da bira kvalitetno, plasman sumnjive robe je zagarantovan. Zato naše tržište i jeste preplavljeno opasnim namirnicama, zbog čega bi inspekcijske i kontrole drugih nadležnih institucija morale da budu daleko rigoroznije", naglašava Bošković.
On upozorava da su po zdravlje građana posebno opasni suhomesnati i mliječni proizvodi u koje se, pored mesnog otpada, stavljaju razni štetni sastojci, kako bi ove namirnice zadovoljile formu i kako bi im se produžio rok trajanja.
Pojačivači ukusa
Iz Saveza ekoloških snaga BiH nedavno su takođe upozorili da bh. građani jedu kontaminiranu ribu sa velikom količinom histamina, konzervirano meso staro desetine godina, a u najnovije vrijeme nedefinisane paste nastale dodavanjem pojačivača ukusa.
Inspektori za hranu RS su u spoljnotrgovinskom nadzoru na carinskim terminalima za devet mjeseci prošle godine otkrili četrdesetak pošiljki neispravne hrane. Riječ je o mesu i mesnim prerađevinama, konditorskim proizvodima, začinima i povrću, kod kojih su ustanovljene neispravne deklaracije, mikrobiološke kontaminacije ili hemijske neispravnosti.
Iz neispravnih pošiljki uništeno je 30 tona hrane, pošiljaocima je vraćeno oko 50 tona, a 45 tona robe koja je imala nepotpune deklaracije stavljena je u promet poslije otklanjanja nedostataka. Neispravne pošiljke hrane stigle su iz Bugarske, Austrije, Holandije, Poljske, Mađarske, Slovenije, Italije, Njemačke, Hrvatske i Srbije.
Antibiotici u medu!
Pored po zdravlje opasnih namirnica, uvoznici na bh. tržište plasiraju i namirnice prepune jeftinih sastojaka koji nemaju nikakva hranjiva ili ljekovita svojstva.
Tako kupujemo maslinovo ulje razređeno jeftinijim uljima, dok se skuplja vina krivotvore dodavanjem jeftinijih. U čajeve se dodaje obična trava ili listovi paprati, a začini se miješaju s opasnim prehrambenim bojama koje oponašaju prirodnu boju začina, poput paprike ili šafrana. Kafa se često razblažuje prženim i mljevenim kukuruzom, a med iz uvoza nerijetko sadrži antibiotike ili olovo.
(MONDO)