Bivši američki predsjednik Bil Klinton nije lako došao do podrške, za intervenciju SAD radi zaustavljanja rata u BiH, pokazuju objavljeni dokumenti.
Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) je objavila na internetu više od 300 dokumenata o ratu u BiH, s kojih je skinuta oznaka "Povjerljivo".
Klinton bi o tome trebalo da govori na konferenciji u svom predsjedničkom centru u Litl Roku, glavnom gradu Arkanzasa.
Na skupu "Bosna, obavještajna aktivnost i Klintonovo predsjednikovanje" najavljeni su i bivša državna sekretarka SAD Medlin Olbrajt i penzionisani general Vesli Klark.
Klinton za napade iz vazduha na ciljeve u BiH nije imao podršku Ujedinjenih nacija zbog prijetnji Rusije vetom u Savjetu bezbjednosti UN, ali je imao široku podršku saveznika u NATO za akciju radi zaustavljanja etničkog čišćenja.
Novoobjavljeni dokumenti pokazuju da za vojnu intervenciju Klintonu nije bilo lako da ubijedi ni svoje saradnike.
Na sastanku u Bijeloj kući februara 1993. savetnik za nacionalnu bezbjednost Toni Lejk upozorio je da bi SAD, ako pokrenu napade iz vazduha, na kraju mogle biti pod velikim pritiskom da doprinesu okončabanju sukoba slanjem kopnenih trupa.
Medlin Olbrajt, tada ambasadorka SAD u UN, rekla je na sastanku da bi "odluka o upotrebi američkih snaga u Bosni bio prelazak preko Rubikona".
"Ali treba razmisliti da li guranje tog problema pod tepih, stvara više problema", rekla je Olbrajt prema bilješkama sa sastanka u Bijeloj kući.
Na pitanje tadašnjeg načelnika Združenog generlaštaba Oružanih snaga SAD, generala Kolina Pauela šta bi SAD trebalo da urade, Olbrajt je odgovorila: "Akcija NATO".
Pauel je bio donekle uzdržan i rekao je da će američka vojska uraditi šta se odluči, ali da mora znati šta se od nje traži.
"Možemo upotrijebiti vazduhoplovstvo, ali na kraju moramo tamo ući i razdvojiti strane", rekao je Pauel.
Klinton je potom tražio savjet Pauela koji mu je rekao da bi akcija u BiH mogla biti skupa, a završetak neizvjestan. "Ali, ako se angažujemo diplomatski, moramo biti spremni da pomognemo sprovođenje rješenja", dodao je general.
Godinu dana kasnije, 23. aprila 1994, kada se na sastanku u Bijeloj kući razmatralo nastavljanje napada srpskih snaga uprkos ultimatum NATO o prekidu neprijateljstava, Klinton i njegovi saradnici su razgovarili o sve većim razlikama između NATO i UN o ratu u BiH.
Odmjeravali su mogućnost noćnih napada iz vazduha.
Po izlasku sa sastanka, Klinton je pitao šta da kaže novinarima, a potpredsjednik Al Gor je "preporučio da izbjegava da komentariše", dok je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Lejk rekao da će on obavijestiti medije.
(Beta, Foto: Guliver/Getty Images/Ramin Talaie)