Više od 2,2 miliona izbjeglih i raseljenih u BiH nije u svojim domovima.
Iako je, evidentno, postignut značajan napredak u Dejtonskoj BiH, rezultati na realizaciji najvažnije (čitaj najbolnije) odredbe Sporazuma, Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na povratak izbjeglih i raseljenih još tapka u mjsetu.
Prema istraživanjima lokalnih medija više od 2, 2 miliona izbjeglih i raseljenih iz BiH ne živi u svojim domovima, što je više od polovine ove kategorije stanovništva.
Veliki je broj izbjeglih , raseljenih, na bilo koji način pogođenih konfliktom, kojima i dalje treba trajno rješenje. M eđu njima 125.000 raseljenih osoba čiji je status potvrđen u reregistraciji iz 2005. godine, a oko 2.700 porodica još živi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja širom BiH.
Mnogi nisu u mogućnosti da se vrate zato što je njihova predratna imovina uništena i nalazi se na listi onih, blizu 45.000 stambenih jedinica povratnika koje čekaju na obnovu ili zato što teren u njihovim mjestima povratka nije očišćen od mina.
Ovo su podaci koji se navode Nacrtu Revidirane strategije BiH za provođenje Aneksa VII Dejtinskog mirovnog sporazuma koju je sačinilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji s nadležnim institucijama i organizacijama.
Procjenjuje se da izvan BiH trenutno boravi još oko 400.000 osoba, od oko 1,2 miliona državljana koji su napustili BiH od 1992. do 1995. godine, i koji su kao takvi evidentirani kao izbjeglice iz BiH.
Procjenjuje se da blizu 80.000 izbjeglica iz BiH još čeka na trajna rješenja, prvenstveno kroz povratak u BiH, navodi se u ovom dokumentu.
Iz inostranstva se prijavilo 6.550 porodica koje trebaju pomoć u rekonstrukciji u svrhu povratka oko 23.500 izbjeglih osoba, od kojih gotovo tri četvrtine (75 posto) borave u susjednim zemljama regiona, oko 20 posto u evropskim zemljama, a oko pet odsto u prekookenaskim iseljeničkim zemljama.
Veliki problem je povratak posebno ranjivih kategorija naših izbjeglih iz "prihvatnih" zemalja budući da, ni nakon dugogodišnjih bilateralnih napora na ovom planu, ovaj gorući problem , BiH još sistemski i do kraja riješila.
Posebno se to odnosi na povratak duševnih bolesnika koji su potpuno zavisni od asistencije države u svom povratku. Takve grupe izbjeglih nalaze se u Mađarskoj, Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama.
Jedna takva grupa od 18 izbjeglica nalazi se u izbjegličkom centru u Debrecinu u Mađarskoj, a u Hrvatskoj, u psihijatrijskim bolnicama, boravi ukupno 56 pacijenata koji su iz BiH.
Slične primjere posebno osjetljivih grupa izbjeglih iz BiH - duševnih bolesnika, ali i ostalih ranjivih kategorija, kao što su fizički i mentalno invalidne osobe, bivši logoraši, djeca bez pratnje i slično, BiH ima i u drugim zemljama.
Kada je riječ raseljenim osobama, trenutno je u BiH u statusu raseljenih 41.013 porodica, ukupno 125.072 raseljene osobe, od kojih 56.287 ili 45 posto je raseljeno na području FBiH, 67.673 ili 54,1 posto na području RS i 1.112 ili 0,9 posto na području Brčko Distrikta BiH.
U dijelu dokumenta koji govori o potrebama za rekonstrukcijom stambenog fonda u svrhu povratka se navodi kako je procijenjeno da je potrebno da se obnovi oko 45.000 stambenih jedinica.
Trenutno je u bazi podataka registrovano oko 45.000 zahtjeva za pomoć u obnovi u svrhu povratka oko 150.000 osoba, od čega se oko 24.000 zahtjeva (53 posto) odnosi na potrebe za rekonstrukciju na području FBiH, oko 19.000 (43 posto) na području RS i oko 2.000 (tri posto) na području Brčko Distrikta BiH.
Od ukupnog broja raseljenih porodica u BiH, gotovo četvrtina nosilaca domaćinstava je u procesu (re)registracije eksplicitno izjavila da se ne želi da se vrati u svoje prijeratno prebivalište.
Najveći broj njih raseljen je na području RS, što se odnosi na oko 7.300 porodica, ukupno oko 23.000 osoba, odnosno oko 89 posto svih onih koji ne žele da se vrate, nešto iznad 10 posto (oko 1.000 porodica/2.700 osoba) na području FBiH, a preostalih neznatno iznad jedan posto (oko 100 porodica/300 osoba) na području Brčko Distrikta.
Za približno 8.000 porodica/26.000 raseljenih osoba, potrebno je obezbijediti trajno rješenja kroz neki oblik integracije u mjestima raseljenja, navodi se u Nacrtu Revidirane strategije BiH za provedbu Anekas VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"FBiH etnički očišćena"
Biljana Bokić, portparol premijera RS Milorada Dodika, u pisanoj izjavi medijima navodi da je Kabinet zabrinut novim napadima na Srpsku i proces povratka u ovom dijelu BiH, koja je, kako je saopšteno, stvorila sve pravne i suštinske preduslove za povratak svih koji žele da se vrate u ovaj entitet.
"Izražavajući zabrinutost navodnim kontinuitetom etničkog čišćenja u Republici Srpskoj (RS), Islamska zajednica BiH, ustvari, pokušava da sakrije činjenicu koja je postala očigledna nakon lokalnih izbora u BiH, koja kaže da je Federacija BiH, a posebno Sarajevo, gotovo etnički očišćeno od Srba", izjavila je za Srnu portparol premijera RS Biljana Bokić.
Reagujući na izjavu poglavara Islamske zajednice BiH Mustafe Cerića da je Sabor ove zajednice na posljednjoj sjednici "izrazio zabrinutost kontitnuitetom etničkog čišćenja u RS", Bokićeva je navela da RS nema mehanizama da natjera bilo koga da se vrati.
Srbima povratnicima ugrožen opstanak u Tuzli
Predsjednik Srpskog gradjanskog veća (SGV) u Tuzli Zoran Jovanović izjavio je da se od 82.000 Srba, koliko je na sadašnjem prostoru tog bošnjačkog kantona živjelo prije rata, sada vratilo iz izbjeglištva samo 7.000 i da su radno sposobni diskrimisani u oblasti zapošljavanja.
"Poražavajuća je činjenica da od ukupnog broja svih zaposlenih, oko 11.000 u institucijama koje su budžetski korisnici, imamo četiri odsto zaposlenih Srba, a to su uglavnom ljudi koji su ostali i tokom rata u Tuzlanskom kantonu", kaže Jovanović.
On je podsjetio da je i oni Srbi koji bi željeli da se vrate su takodje diskrimisani i obespravljeni kada je u pitanju dodjela donatorskih sredstava, jer je procenat obnovljene srpske imovine manji od 17 odsto, a bošnjačke više od 90 odsto.
"Od 10.816 porušenih srpskih stambenih objekata obnovljeno je 1.878, dok će preostalih 8.938 ostati u dalje ruševine, jer niko od domaćih ili stranih organizacija ne pokazuje interes za njihovu obnovu", kaže Jovanović.
Srbi povratnici u Tuzlanskom kantonu su, kako kažu njihovi predstavnici, obespravljeni i u drugim oblastima, jer je penzionerima uskraćeno pravo na penziju koju su na tom prostoru primali prije rata, učenici nemaju pravo na upotrebu srpskog jezika u školama i ćirilice.
Sveštenici, Srpska pravoslavna crkva (SPC) i groblja su skoro stalna meta napada, a počinioci su u svakom slučaju ostali nepoznati, iako je za posljenjih sedam godina registrovano više od 50 skrnavljenja crkava i grobalja.
(Agencije/MONDO)