Evropska perspektiva BiH je ozbiljno ugrožena jer su reformski procesi u zemlji blokirani, upozorio je u Dimitris Kurkulas.
Evropska perspektiva BiH je ozbiljno ugrožena jer su reformski procesi u zemlji blokirani, upozorio je u srijedu u Sarajevu Dimitris Kurkulas, šef Delegacije Evropske komisije u BiH, prezentujući godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH ka članstvu u EU.
"Sve ovo što se u BiH dešava posljednjih mjeseci nije u skladu s evropskim vrijednostima. Sve to ozbiljno ugrožava evropsku perspektivu zemlje. Blokade reformskih procesa su posvuda. Ponekad su to blokade od strane RS, ponekad je problem u nedostatku koordinacije između entiteta i države. Vijeće EU stoga će u ponedjeljak veoma ozbiljno razmotriti stanje u BiH, njenu evropsku perspektivu, te usvojiti novu strategiju za BiH", rekao je Kurkulas.
Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2008. godinu nije pozitivan koliko bi bilo poželjno, a ukoliko bi se mjerio po skali od jedan do pet, dobio bi ocjenu dva i po s tendencijom da bude pet, izjavio je Kurkulas.
Kurkulas je na konferenciji za novinare, predstavljajući Izvještaj o napretku BiH, rekao da je dokument objavljen u ključnom trenutku za BiH i njenu evropsku perspektivu naglašavajući da je u njemu istaknuto da je pozitivan momenat, koji je postignut nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, nažalost kompromitovan negativnim političkim okruženjem.
"Nedostatak konsenzusa u pogledu glavnih odlika države i zapaljiva politička retorika su postali očigledniji nego ikada ranije. Funkcionisanje institucija se našlo pod udarom situacije i reformski procesi su se usporili", rekao je Kurkulas.
On je istakao da se ova situacija odrazila u izvještaju u kojem je odato i priznanje za dostignuto, ali da nije onoliko pozitivan koliko je postojala želja da bude.
Kurkulas je naglasio da je u političkim kriterijumima zaključeno da postoji ograničen napredak po pitanju funkcionisanja instituicija, ali da napretka nije bilo po pitanju reforme Ustava.
"Mi predviđamo ustavnu evoluciju, ne revoluciju. Evropska komisija nema model za ustavnu reformu u BiH, ali je važno da je Ustav bude kompatibilan sa poštivanjem ljudskih prava i da je BiH u stanju da govori jednim glasom kao buduća zemlja kandidat, odnosno članica EU", rekao je Kurkulas.
On je ponovio da postoji potreba za efikasnom i funkcionalnom strukturom koja će postojati u cijeloj zemlji, te da je unutar tih parametara na političarima, odnosno građanima, da odluče kakav ustav žele.
Bez popisa nema pregovora o pristupanju EU
Kurkulas je naveo da će BiH, kada je riječ o evropskim standardima, u bližoj budućnosti morati da riješi dva problema - da osigura propisnu implementaciju Privremenog sporazuma u vezi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i ostvari napredak u oblasti pravosuđa, slobode i bezbjednosti.
"Do sada se Privremeni sporazum glatko provodi ali želim podcrtati da je nepostojanje statističkih podataka, uključujući i sveobuhvatni popis stanovništva, zaista jedna vrsta hendikepa", naglasio je Kurkulas.
On je poručio da, ukoliko ne bude proveden popis stanovništva u narednih nekoliko godina, Evropska komisija neće biti u mogućnosti da pripremi neophodno mišljenje kada BiH bude aplicirala za članstvo u EU.
"Drugim riječima, bez popisa nema pregovora o pristupanju EU. Popis stanovništva u cijeloj državi je apsolutno neophodan", naglasio je Kurkulas.
Prema njegovim riječima, EU je nedavno donijela uredbu kojom su nabrojane sve obaveze koje se moraju ispuniti u popisu stanovništva, a riječ je o pitanjima koja se odnose na ekonomski i socijalni aspekt.
"Ukoliko postoji volja da se na taj upitnik dodaju dodatna pitanja to je na zemlji da odluči. Popis stanovništva koji bi se proveo samo u jednom entitetu nije dovoljan za EU, jer nama treba popis u cijeloj državi", poručio je Kurkulas.
Govoreći o pravosuđu u BiH, Kurkulas je naglasio da je postignut određeni napredak zbog usvajanja Državne strategije za razvoj pravosudnog sistema u periodu 2008. do 2012. godine i ukazao da fragmentiranost i kompleksnost pravosudnog sistema i dalje predstavlja prepreku.
"Što se tiče pravosudnih organa na državnom nivou i njihove sposobnosti da vrše nadležnosti na teritoriji Republike Srpske, dovedena je u pitanje od Vlade RS što je naravno razlog za zabrinutost", rekao je Kurkulas.
On je istakao da, prema mišljenju Evropske komisije, korupcija u BiH još predstavlja uvijek ozbiljan problem, te da državna Strategija za borbu protiv korupcije i sa njom povezani akcioni plan nije propisno provedena.
"Bez odlučnosti u borbi protiv korupcije može doći u pitanje liberalizacija viznog režima", poručio je Kurkulas.
On je dodao da je ostavaren napredak u funkcionisanju Parlamentarne skupštine BiH, ali da postoji potreba za boljom koordinacijom između parlamenta i Savjeta ministara BiH i između entitetskog i državnog nivoa u zemlji.
Postići politički konsenzus
Šef delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas izjavio je da BiH, ako se nastavi ovakvo stanje, nikada neće postati član EU, ali da može brzo napredovati, ukoliko se postigne konsenzus i politički dogovor.
"Možda nije diplomatski, ali zemlje članice EU su jako zainteresovane da se BiH nađe u našoj porodici. Međutim, ako politička situacija ostane kao što je bila u posljednjih nekoliko mjeseci, onda BiH nikada neće postati član EU", rekao je Kurkulas u intervju za "Glas Srpske".
Odgovarajući na pitanje da li se politički problemi i zastoji u BiH mogu riješiti dogovorom, Kurkulas je naveo da u EU žele da BiH dođe do stanja da njene vlasti preuzmu punu odgovornost za sudbinu BiH.
"To je normalno stanje u suverenim zemljama i to je preduslov da BiH postane punopravna članica EU. Na građanima BiH, a pogotovo političarima je da stvore neophodne preduslove... Želimo BiH kao partnera, ako BiH to želi. Ako ne, to vam ne možemo nametnuti", istakao je Kurkulas.
On je napomenuo da sva pitanja u vezi sa zatvaranjem OHR leže u rukama Savjeta za primjenu mira, te da ne može govoriti u ime visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka, ali da zna da je veoma zainteresovan da se što prije ispune uslovi za zatvaranje OHR-a.
"Međutim, bez saradnje političara u BiH ne možemo postići taj cilj", naveo je Kurkulas i dodao da ustavna reforma nije preduslov za zatvaranje OHR-a ili za pristupanje BiH u EU.
Šef delegacije Evropske komisije u BiH ističe da Ustav BiH mora da bude kompatibilan sa poštovanjem ljudskih prava, kao što je to preporuka Evropske komisije.
"Mi nećemo nikada doći u BiH sa napisanim Ustavom. Ono što je važno za EU jeste da u BiH bude efikasna vlast", rekao je Kurkulas.
(Srna)