Islamski vjernici od danas slave hadžijski Kurban bajram ili Dan žrtve i taj praznik se slavi četiri dana.
Klanjanjem Bajram-namaza u Gazi Husref-begovoj džamiji u Sarajevu jutros je počela proslava velikog muslimanskog praznika Kurban-bajrama.
Zamjenik poglavara Islamske zajednice u BiH hadži-hafiz Ismet efendija Spahić je, izgovarajući hutbu, pozvao sve islamske vjernike na praštanje i obnovu svih prekinutih veza.
''Bajram je radost pojedinca, porodice, džemata i islamskog umeta. To je približavanje Bogu i koliko je neko blizak Bogu i dragom stvoritelju, toliko je blizak čovjeku", istakao je Smajić.
On je pojasnio da su svrha i cilj klanja kurbana "da ubije sve negativne osobine i približi Bogu i čovjeku i da se gradi jedinstvo i zajedništvo koje je uslov da Alah bude na pomoći''.
Muftija banjalučki Edhem Čamdžić predvodio je jutros u Banjaluci u Ferhat-pašinom mesdžidu klanjanje bajram-namaza povodom Kurban-bajrama.
Bajram-namazi klanjani su i u ostalim džamijama i vjerskim objektima na područiju banjalučkog muftijstva.
Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban bajram "pada" dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama.
Kurban bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabe (Ćabe) u Meki. Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza za punoljetne pripadnike islamske vjere, ukoliko oni mogu finansirati troškove hodočašća, a da ne dovedu u pitanje opstanak i normalan život svoje porodice.
Praznik se zove Kurban bajram zato što se na ovaj dan prinosi žrtva - kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje bogu kroz približavanje ljudima. Prinošenje žrtve značajan je dio hadža.
Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) dijeli sirotinji, komšijama i rodbini.
Osim Kurban-bajrama još postoji i ramazanski Bajram.
(MONDO)