Statusna konferencija u postupku protiv Radovana Karadžića i rasprava o žalbama na presudu "vukovarskoj trojki".
Bivši predsjednik Republike Srpske, Radovan Karadžić biće u ponedjeljak izveden pred sudiju, kako bi učestvovao u raspravi o stanju u postupku.
Karadžić, koji se brani sam, optužen je za genocid nad Muslimanima u Srebrenici i više drugih opština u BiH, kao i za zločine protiv čovječnosti nad nesrbima u toj republici 1992-95.
Prijedlog izmenjene optužnice, koju je Tužilaštvo podnijelo krajem septembra prošle godine, sudsko vijeće još nije potvrdilo.
Od hapšenja, u julu 2008., Karadžić pred Tribunalom tvrdi da mu je 1996. tadašnji američki izaslanik Ričard Holbruk garantovao imunitet od Tribunala, ako se povuče iz javnog života.
U više podnesaka, Karadžić je nagovijestio i da će podnijeti zahtjev za odbacivanje optužnice zasnovan na tom navodnom sporazumu. Sudsko vijeće predsjedavajućeg Ijana Bonomija naznačilo je, medjutim, da, čak i da postoji, takav sporazum ne bi važio pred
Tribunalom.
Pred sudom u Hagu, u srijedu, 22. januara, i petak, 24. januara, trajaće rasprava o žalbama bivših oficira JNA Mileta Mrkšića i Veselina Šljivančanina na prvostepenu presudu kojom su osudjeni na 20, odnosno pet godina zatvora zbog pomaganja ubistva i mučenja hrvatskih zarobljenika u Vukovaru u novembru 1991.
Na tu presudu, žalbu je uložilo i Tužilaštvo.
Šljivančanin će se sa privremene slobode u Srbiji vratiti u Hag u ponedjeljak, a poslije rasprave će ponovo biti oslobodjen do pravosnažne presude.
U pritvoru Tribunala, Šljivančanin je, tokom pretprocesnog postupka i sudjenja, već izdržao skoro cijelu kaznu.
Na oslobadjajuću prvostepenu presudu trećeoptuženom Miroslavu Radiću, haški tužioci se nisu žalili.
Od utorka do četvrtka, pred Tribunalom će se odvijati i sudjenje Vojislavu Šešelju, optuženom za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.
Tužioci imaju još 18 radnih sati da okončaju svoj dokazni postupak, a budući da je Šešelj najavio da neće izvoditi dokaze odbrane, proces bi ubrzo mogao biti okončan završnim riječima.
Saslušanjem novog svedoka optužbe, u ponedeljak će biti nastavljeno i sudjenje bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću.
General Perisić je optužen za podržavanje i pomaganje artiljerijskih i snajperskih napada na civile u Sarajevu 1992-95, podržavanje i pomaganje ubistva oko 7.000 Muslimana i premještanja stanovništva u Srebrenici u ljeto 1995. godine, kao i to što nije preduzeo istragu o raketnim napadima na Zagreb u maju 1995. sa polozaja snaga Republike Srpske Krajine.
Tužioci će u ponedjeljak nastaviti i izvodjenje dokaza protiv penzionisanih hrvatskih generala Anta Gotovina, Ivana Čermaka i Mladena Markača.
Gotovina, Čermak i Markač optuženi su za progon i druge zločine nad srpskim stanovništvom Kninske krajine, tokom i poslije operacije Oluja u ljeto i jesen 1995.
Svoju odbranu pred Tribunalom nastaviće i bosanski Srbin Milan Lukić, kome se sudi, zajedno sa njegovim rodjakom Sredojem, po optužnici zločine nad Muslimanima u Višegradu 1992-94, uključujući i spaljivanje više od 140 žena, djece i staraca u dvije
kuće u junu 1992.
Cijele iduće nedjelje, u Hagu će se odvijati i sudjenje sedmorici bivših oficira Vojske Republike Srpske, optuženih za genocid nad srebreničkim Muslimanima i zločine u Žepi u ljeto 1995.
Odbranu bi trebalo da započne optuženi Vinko Pandurević, u kritično vrijeme komandant Zvorničke brigade VRS.
Dokaze odbrane nastaviće da iznose i advokati bosanskog Hrvata Jadranka Prlića, prvooptuženog u postupku protiv šestorice političkih i vojnih lidera samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna, optuženih za zločine nad Muslimanima u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini 1993-94.
(Beta)