RS nikada neće pristati da se imovina knjiži na BiH, a zatim na entitete, kaže Nikola Kovačević, član Komisije za raspodjelu državne imovine iz RS.
"Meni, kao pravniku, smetaju neki instituti koji uopšte nisu poznati našem pravnom sistemu, a to je da se sva imovina prvo uknjiži na BiH, a poslije toga da se ona po nekom osnovu prenese na entitete", rekao je Kovačević Srni.
On je podsjetio da je Dejtonskim mirovnim sporazumom BiH podijeljena na dva entiteta od kojih svaki ima jasno utvrđenu površinu teritorije koja mu pripada.
"Predstavnici RS se zalažu da očuvamo teritorijalnu površinu koja je utvrđena i koja po Dejtonskom sporazumu pripada RS, što znači da sve ono što je podijeljeno međuentitetskom linijom pripada onom entitetu u kojem se ta imovina nalazi", pojasnio je Kovačević.
Prema njegovim riječima, predstavnici iz RS, takođe, zastupaju stav da se dio te imovine, po funkcionalnom principu, može prenijeti na institucije BiH u onom obimu koji je potreban da one obavljaju ustavom i zakonom utvrđene nadležnosti.
Govoreći o vojnoj imovini, Kovačević je rekao da je dogovoreno da perspektivna vojna imovina pripadne Oružanim snagama BiH i da to niko iz RS ne spori, ali da "Oružane snage BiH imaju dio vojne imovine koji im jednostavno smeta i koju ne mogu staviti u funkciju, a moraju je održavati i čuvati".
"Logično je da se ta neperspektivna vojna imovina vrati u posjed entitetima i lokalnim zajednicama kako bi bila stavljena u funkciju i u određene namjene", smatra Kovačević.
Kad je riječ o intitucijama BiH koje obavljaju civilnu vlast, Kovačević kaže da zgrada u kojoj su smješteni parlament BiH i Savjet ministara BiH po prirodi stvari pripada parlamentu BiH, odnosno Savjetu ministara BiH.
"Zgrada u kojoj je smještena Narodna skupština RS ni po kom osnovu ne može biti u vlasništvu BiH, već RS, odnosno parlamenta Srpske", naglasio je Kovačević.
On je rekao da podržava popis imovine koja se nalazi pod zabranom raspolaganja i da se nakon popisa utvrdi koja je imovina potrebna institucijama BiH.
"Osnovni problem je u tome što neki predstavnici iz Federacije BiH i institucija BiH smatraju da sva imovina pripada državi, što je za RS krajnje neprihvatljivo", istakao je Kovačević.
Kovačević nije želio da komentariše činjenicu da je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko juče pokrenuo proces u okviru kojeg će OHR prikupiti popis nekretnina nad kojima je 31. decembra 1991. godine pravo raspolaganja ili upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH, te nekretnina koje su na BiH prenesene kao rezultat međunarodnog sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ.
"Komisija za popis državne imovine BiH još radi i narednih dana biće održana njena sjednica, ali nije mi uopšte poznato zašto se OHR opredijelio da on izvrši tehnički popis", rekao je Kovačević.
Visoki predstavnik u BiH pokrenuo je juče proces u okviru koga će OHR prikupiti popis nekretnina nad kojima je 31. decembra 1991. godine pravo raspolaganja ili upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH, te nekretnina koje su na BiH prenesene kao rezultat međunarodnog sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ.
OHR će u okviru tog procesa prikupiti podatke iz svake od 48 zemljišno-knjižnih kancelarija u BiH, a kada budu prikupljene sve potrebne informacije, dostaviće izvještaj Savjetu ministara i entitetskim premijerima, koji onda moraju odlučiti o tome kako će raspodijeliti imovinu putem sporazuma između Savjeta ministara BiH i entitetskih vlada.
Imovina obuhvaćena procesom, te datum od kada počinje popis utvrđeni su jednoglasnom odlukom Savjeta ministara 9. aprila ove godine.
Prema riječima Olega Milišića, portparola OHR-a, tehnički popis državne imovine koji je pokrenuo OHR obaviće ekipa međunarodnih i domaćih stručnjaka, čije angažovanje je trenutno u toku.
Rad ove ekipe finansiraće Savjet za provođenje mira, što će taj proces, na neki način, učiniti nezavisnim od OHR-a, naglasio je Milišić.
On je naveo da OHR očekuje da je popis moguće završiti do novembarskog zasjedanja Savjeta za provođenje mira.
Trajanje procesa popisa imovine, dodao je on, zavisiće i od brzine kojom zemljišno-knjižne i katastarske kancelarije u BiH mogu dostaviti podatke.
Prema njegovim riječima, to će biti transparentan i tehnički proces u kojem će biti prikupljane informacije, koje bi i inače trebalo da budu dostupne javnosti.
Komentarišući negodovanja zvaničnika iz Republike Srpske na odluku OHR-a da provede ovaj proces, Milišić je rekao da u OHR-u "ne vide razlog da bi iko trebalo da bude zabrinut zbog transparetnog i tehničkog procesa, kao što je ovaj".
(Srna/MONDO)