Haški tribunal odbacio je podnesak kojim je bivši predsjednik RS Radovan Karadžić osporavao validnost i legitimnost ovog suda.
Karadžić je podnesak predao krajem novembra, a zasnovan je na stavu da, prema Povelji UN, Savjet bebjednosti nije zakonodavni, nego izvršno-politički organ.
Sudsko vijeće je u svojoj odluci zapazilo da je Karadžić propustio da precizira šta tačno traži podneskom, budući da je i ranije u više navrata podnosio slične podneske, uključujući i onaj u kojem je osporavao jurisdikciju suda, na osnovu sporazuma sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom.
Sud je protumačio da se i podnesak po kojem je donesena ova odluka odnosi na jurisdikciju, odnosno nadležnost da se optuženom Karadžiću sudi.
"O tome da li je Savjet bezbjednosti UN osnovao Tribunal uz poštovanje prava, riješeno je još 1995. godine u predmetu protiv Duška Tadića, kada je žalbeno vijeće zauzelo stav da do osnovanja Tribunala može da dođe u skladu sa članom 41. Povelje UN", navodi se u odluci Sudskog vijeća.
Povodom primjedbe iz Karadžićevog podneska da ga podnosi iz "moralne dužnosti", sudije su mu poručile da "svoje napore i sredstava usredsredi na pripremu nastavka suđenja, umjesto da predaje podneske o osporavanju za koje zna da neće 'uroditi plodom'".
Radovan Karadžić optužen je za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja tokom sukoba u BiH. Suđenje je počelo 26. oktobra, da bi odlukom sudskog vijeća početkom novembra bilo odloženo za 1. mart 2010. godine.
Karadžić je tražio dodatno vrijeme za pripremu odbrane i u znak protesta što mu to nije odobreno nije htio da se pojavi u sudnici na početku suđenja. Sudsko vijeće je u međuvremenu imenovalo "advokata u pripravnosti", Britanca Ričarda Harvija, koji će preuzeti Karadžićevu odbranu ukoliko on ponovo odluči da ne prisustvuje suđenju.
(Srna)