Na izborima u BiH mogu se kandidovati i pravosnažno osuđeni za ratne zločine koji su izdržali kazne.
Ovo proizilazi iz Ustava i Izbornog zakona BiH koji u svojim odredbama ne tretiraju ovakve slučajeve, piše "Dnevni avaz".
Naime, u sudskim presudama se ne precizira ni oduzimanje bilo kakvih građanskih prava osuđenim za ratne zločine.
Tako, na primjer, haški osuđenici koji su nakon odslužene kazne pušteni na slobodu, treba da ispune samo tri osnovna ustavna uslova da bi se kandidovali za neku funkciju: da su punoljetni, da su državljani BiH i da imaju prijavljeno prebivalište na području BiH.
S takvim slučajevima izborni sistem u BiH već se susretao, pa je na izborima 2004. godine za načelnika opštine Bosanski Šamac zamalo pobjedio kandidat Socijalističke partije Simo Zarić, koji je prije toga izdržao kaznu po haškoj presudi.
Zariž je osuđen na šest godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije, te teške povrede Ženevskih konvencija.
Centralna izborna komisija BiH u ovakvim slučajevima ne može da reaguje, jer ta institucija ima nadležnost samo da sprovodi zakone, a niko osim sudova ne može nekome oduzimati bilo kakva prava, navodi "Dnevni avaz".
(MONDO)
