Dodik odbacio tvrdnje Eštonove o RS

Premijer RS Milorad Dodik uputio je pismo šefu evropske diplomatije Ketrin Ešton u kome je kategorički odbacio tvrdnje iz njenog izvještaja Savjetu bezbjednosti UN da RS krši Dejtonski sporazum, ne poštuje Ustav BiH, i kao netačne odbacio navode da Vlada pominje mogućnost otcjepljenja.

''Bez presedana je da se u jednom izvještaju o EUFOR-u navodi da jedna strana krši Dejtonski sporazum - ovu tvrdnju Vlada kategorički odbija'', navodi se u pismu i naglašava da je teško odgovoriti na tvrdnje da Vlada krši neke anekse Dejtona zato što se u izvještaju ne daje ni činjenična osnova niti odredbe aneksa koje Srpska navodno krši.

U pismu se navodi da ''zbunjuju'' navodi da Vlada krši Ustav BiH, jer se Vlada striktno pridržava tog ustava, te podsjeća da je pravo i dužnost Ustavnog suda BiH - a ne Eufora, EU, OHR-a ili bilo koje druge strane institucije - da utvrdi da li jedna strana krši Ustav.

Premijer RS je naveo da su navodi iz izvještaja da ''povremeno, politički lideri RS... dovode u pitanje integritet BiH kao države i pominju mogućnost otcjepljenja" netačni, kao što je Vlada izjavila i u zvaničnim i nezvaničnim nastupima.

"Iako još nije precizno utvrđen sadržaj bilo kojeg referendumskog pitanja, Vlada namjerava da raspiše referendum na kojem će zatražiti mišljenje glasača o nametanju zakona o BiH od visokog predstavnika putem odluka i drugih postupaka kojima se krše Dejtonski sporazum, vladavina prava i ljudska prava'', navodi se u pismu Eštonovoj.

Vlada ne odbija, kako se tvrdi u Izvještaju, ''da poštuje ovlašćenja visokog predstavnika iz Aneksa 10'', jer je uvijek poštovala korišćenje ovlašćenja visokog predstavnika utemeljeno u tom aneksu, ali Vlada ne može da prihvati tvrdnju visokog predstavnika da ima neograničena ovlašćenja ''koje se ne mogu naći ni prilikom najimaginativnijeg čitanja tog aneksa''.

Premijer RS je postavio pitanje ''koje odredbe daju ovlašćenje visokom predstavniku da dekretom usvaja i ukida zakone, prenosi nadležnosti zaštićene Ustavom, ili kažnjava pojedince bez procesa ili prava na žalbu'', te podsjeća da su korišćenje bonskih ovlašćenja osudili i Parlament Savjeta Evrope i Venecijanska komisija kao kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima.

''Odgovornost Vlade da sarađuje sa visokom predstavnikom u vezi sa sprovođenjem mira ne zamjenjuje obaveze Vlade prema domaćem i međunarodnom pravu'', dodaje se u pismu Eštonovoj povodom njenog Izvještaja Savjetu bezbjednosti o aktivnostima Eufora.

Reagujući na kritike na račun Vlade u izvještaju Eštonove zbog izjave da će ''tužiti sadašnjeg i prethodne visoke predstavnike zbog zloupotrebe bonskih ovlašćenja'', Dodik je naglasio da se to odnosi na Vladina nastojanja da obezbijedi mirnu i pravnu zaštitu građana čija prava je prekršio visoki predstavnik.

Premijer RS je podsjetio Eštonovu da je visoki predstavnik smijenio gotovo 200 građana BiH sa njihovih pozicija, bez pisanog obavještenja o tome šta im se stavlja na teret, da im nije obezbijedio pretres, upravni ili sudski postupak, niti pravo žalbe.

Ustavni sud BiH je 2007. godine naveo da je nepostojanje pravnog sredstva za osporavanje takvih odluka kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, ali je, međutim, visoki predstavnik poništio odluku tog suda i sebe postavio u potpunosti iznad vladavine zakona.

''Visoki predstavnik izriče da će se `svaki postupak pokrenut pred bilo kojim sudom u (BiH), kojim se na bilo koji način osporava ili dovodi u pitanje bilo koja odluka ili odluke visokog predstavnika, proglasiti nedopustivim osim ukoliko visoki predstavnik prethodno i izričito ne da svoj pristanak`", navodi se u Dodikovom pismu Eštonovoj.

Dodik je podsjetio Eštonovu i na zahtjev Vlade od prošle godine koji je upućen švedskom ministru inostranih poslova Karlu Biltu da bude uspostavljena nezavisna međunarodna komisija sa ciljem da se smijenjenim licima obezbijedi forum na kojem će tražiti zašitu prava.

U pismu se naglašava da je razlog za zastoj u pogledu podjele državne imovine to što glavne bošnjačke stranke ne žele dogovor o tom pitanju, jer žele ostanak OHR-a.

Ovaj problem su uočili i stručnjaci sa strane, a u nedavnom izvještaju o BiH Međunarodna krizna grupa pominje ovu bojazan najmanje tri puta: ''Bošnjačke stranke, naročito SBiH i SDP, koje smatraju OHR svojim glavnim pregovaračkim sredstvom, neće pristati na ispunjavanje ciljeva potrebnih za njegovo zatvaranje sve dok se ne postigne dogovor o ustavnoj reformi'', dodaje se u pismu.

Osvrćući se na odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sedjić i Finci protiv BiH" u pismu se navodi da Vlada snažno podržava dopunu odredaba Ustava BiH o pravu na kandidovanje nacionalnih manjina na izborima za Predsjedništvo BiH i Dom naroda kako bi se Ustav usaglasio sa tom odlukom.

''Potrebu za konkretnim promjenama Ustava kao odgovor na odluku Evropskog suda ne treba koristiti kao izgovor, kao što se to čini, da bi lideri u BiH pod pritiskom ušli u širu - i nesagledivo sporniju - ustavnu transformaciju'', navodi se u Dodikovom pismu Eštonovoj od 12. aprila, iz izražavanje nade će ovo pomoći da se bolje shvati stav Vlade o ovim važnim pitanjima.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton prošlog mjeseca je u svom izvještaju UN navela da je RS prekršila više aneksa Dejtonskog sporazuma, te da su politički lideri iz RS povremeno dovodili u pitanje integritet BiH i povlačili pitanje mogućnosti secesije.

Prema njenim navodima, RS je nastavila biti ključni problem, a dovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u pitanje postalo je češće.

(Srna)