Karadžić ispituje Herberta Okuna

Unakrsno ispitujući svjedoka optužbe Herberta Okuna, optuženi Radovan Karadžić tvrdio je danas pred Haškim tribunalom da je lider bosanskih Muslimana Alija Izetbegović želio da ratom u BiH stvori islamsku republiku u kojoj neće biti Srba.

Američki diplomata Okun, koji je tokom rata u BiH bio zamjenik izaslanika UN, negirao je to, ostajući pri iskazu da su Karadžić i vođstvo bosanskih Srba etničkim čišćenjem i nasiljem nad Muslimanima i Hrvatima nastojali da stvore srpsku državu.

Bivši predsjednik Republike Srpske optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština i zločine protiv čovječnosti nad Muslimanima i Hrvatima, kao i za uzimanje međunarodnih talaca.

Karadžić, koji se brani sam, kao dokaz Izetbegovićeve ratne namjere je naširoko citirao iz njegove Islamske deklaracije, napisane 1970. godine, kojom je zagovarao stvaranje islamske republike u BiH.

Karadžić je naveo stav Izetbegovića da bi imami trebalo da budu naoružani onako kao što su šiitski imami u Iranu.

Okun je odgovorio da su šanse za sprovođenje Izetbegovićeve "pomodne" teorije na početku i tokom rata u BiH, 1992-95. bile "nikakve", zato što su Muslimani bili najslabija strana i bez vojske, za razliku od Srba i Hrvata, i stoga su željeli da izbjegnu rat.

Po njegovim riječima, međunarodni posrednici vjerovali su da se Izetbegović, iako duboko religiozan, i Stranka demokratske akcije zalažu za unitarnu, ali demokratsku i sekularnu BiH.

"To što vi čitate napisano je 10, 20 godina prije sukoba u BiH", rekao je O'Kun, a Karadžić ga je upitao da li se sjeća da je u jesen 1991. godine tražio od Izetbegovića da se odrekne Islamske deklaracije, što je Izetbegović odbio. Svjedok je potvrdio da se sjeća.

Optuženi Karadžić je ukazao i da je Islamska deklaracija 1991. godine reprintovana i da je autorstvo potvrđeno.

Na Karadžićevu tvrdnju da su vlasti u Sarajevu "željele da protjeraju Srbe", Okun je odgovorio da "ne vjeruje u to".

Svjedok je potvrdio da su muslimanske vlasti željele stranu intervenciju tokom rata, ali je to, po njegovim riječima, bilo razumljivo "zato što su gubile rat, a bosanski Srbi su zauzeli veći dio zemlje, etnički čistili njihovo stanovništvo" i "svakodnevno granatirali Sarajevo".

Karadžić je odvratio da će "dokazati da to nije tačno".

Okun je naglasio da su zločine činile sve tri strane u BiH i da je bilo etničkog čišćenja i maltretiranja zarobljenika na svim stranama, ali da su "najveći broj tih zločina počinili bosanski Srbi".

Citirajući iz presude kojom je Izetbegović 1983. osuđen na zatvorsku kaznu zbog Islamske deklaracije, optuženi je tvrdio da su se njegovi ciljevi mogli ostvariti samo "bratoubilačkim ratom, terorom i stranom intervencijom".

"Taj sudija kao da je bio prorok... Izetbegović je pokušao da cilj ostvari bratoubilačkim ratom i terorom, a tražio je i stranu intervenciju", rekao je Karadžić, uz tvrdnju da je SDA u tom cilju "zloupotrebljavala patnje svog naroda".

Negirajući da je muslimanska strana "zloupotrebljavala" patnje svog naroda, Okun je Karadžiću rekao da je on granatiranjem Sarajeva izazvao međunarodne simpatije za Muslimane.

Karadžić je svjedoku predočio i tvrdnju da su vlasti u Sarajevu, postupajući po ideologiji samožrtvovanja iz Izetbegovićeve deklaracije, pucale na sopstveni narod u Sarajevu, kako bi okrivile Srbe.

"Muslimani nisu patili zato što su to željele njihove vlasti, već zbog toga što su ih vaše snage pritvarale u sabirne centre, izlagale nasilju i mučenju do smrti i protjerivale", odgovorio je Okun.

Na Karadžićevu sugestiju, svjedok je međutim potvrdio da su muslimanske snage, po nalazima Unprofora, otvarale vatru iz blizine sarajevske bolnice, ali "rijetko", kao i da su ubijale francuske vojnike iz sastava međunarodnih snaga.

Odbacio je, međutim, tvrdnju optuženog da su Muslimani izazvali najveće incidente u Sarajevu, podsjećajući da je Unprofor "pažljivo istražio" sve takve optužbe bosanskih Srba.

"Ne vjerujem da je istina" da su muslimanske vlasti ubijale svoj narod, kazao je Okun.

O'Kun je Karadžiću predočio da je u svojoj kancelariji u Ženevi imao na zidu grafikon na kome je stajala razmjera ispaljenih granata u Sarajevu - Srbi su dnevno ispaljivali 3.000 granata, a muslimani 300.

"To pokazuje šta je ko kome radio i kojom snagom", primjetio je svjedok.

Unakrsno ispitivanje svjedoka Okuna, Karadžić će nastaviti sutra.

Okun je, tokom rata u BiH, sa Karadžićem imao desetine susreta, o tim razgovorima je vodio bilješke na oko 2.000 stranica koje je predao haškom tužilaštvu.

Za vrijeme rata u BiH bio je zamjenik specijalnog izvestioca UN za Balkan Sajrusa Vensa.

Karadžiću je suđenje počelo krajem oktobra prošle godine, a nastavljeno je, poslije višemjesečne pauze, početkom marta, kada je on odbacio sve optužbe tužilaštva, istakavši da Srbi u BiH nisu željeli rat i da je njihov cilj bio očuvanje Jugoslavije.

Bivši predsjednik RS je, u dvije tačke optužen za genocid u Srebrenici i još sedam opština u BiH, dok se u preostalih devet tačaka tereti za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH, od 1992. do 1995. godine.

Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula 2008. godine, gdje je živio pod imenom Dragan Dabić.

Deset dana kasnije je izručen Haškom sudu.

(agencije/MONDO)