Kojim putem ide BiH?

"Sada je pravi trenutak za NATO da stvori bliži savez sa BiH, smatraju predsjednica i član uprave Međunarodne krizne grupe Luiz Arbur i general Vesli Klark.

U zajedničkom tesktu objavljenom u mjesečnom izdanju američkog magazina "Foren polici", Arburova i Klark ističu da ulazak u NATO program MAP dolazi u najbolje vrijeme za BiH, koja "oktobarske izbore dočekuje duboko podijeljena usred političke, ekonomske i socijalne krize".

"MAP je upravo ono što treba BiH u ovako napetom trenutku, dijelom da umiri različite političke frakcije u zemlji, a dijelom da pomogne progurati jako potrebne reforme", ističu Arburova i Klark i dodaju da MAP ne znači članstvo u Sjeveroatlantskoj alijansi nego putokaz za provođenje niza reformi u oblasti bezbjednosti, vladavine zakona, ekonomije, politike.

Oni ističu da je to upravo ono što treba BiH "u ovako riskantnom momentu", dodaju da uz vođstvo i podršku NATO-a treba ohrabriti snage za reforme i umiriti skeptike da one neće biti ni nametnute, ni radikalne.

"Ako dođe do reforme, ona će djelovati samo ako je oblikovana od i za sva tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata", naglašavaju Arburova i Klark, tvrdeći da je MAP od vitalnog značaja za BiH jer stavlja inicijativu i "vlasništvo" nad procesom reformi u ruke političara u BiH.
Arburova i Klark navode da su se političari u BiH u proteklih 15 godina prečesto skrivali iza leđa Kancelarije visokog predstavnika (OHR), izbjegavajući donošenje teškig odluka.

"Ovog puta, čelnici u BiH moraju da prestanu da očekuju da ih neko dođe spašavati i moraju početi sami da obavljaju težak posao", pišu Arburova i Klark navodeći "pozitivne primjere donošenja zakona koji su omogućili znatnu pomoć MMF i vizne olakšice sa Evropskom unijom".

Oni smatraju da današnji političari u BiH nemaju zajedničke interese i ne dijele iste vrijednosti kojima bi poboljšali Dejtonski sporazum, a bliska veza sa NATO-om može izgraditi te interese, ali i smanjiti tenzije u zemlji.
(Srna)