Zakon o feredžama na snazi u BiH?!

Zakon o zabrani nošenja zara i feredže usvojila je Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine  1950. godine, i objavljen je u Službenom listu NR BiH br.32/50, na strani 427.

Zakonom, koji ima 4 člana, zabranjuje se nošenje zara i feredže i svako pokrivanje lica žene.Kako je navedeno, zakon se donosi radi otklanjanja vjekovnih oznaka potčinjenosti i kulturne zaostalosti žene muslimanke, kako bi joj se olakšalo puno korištenje prava izvojevanih u Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj izgradnji zemlje.

 Ovaj zakon zabranjuje i prisiljavanje ili nagovaranje žene da nosi zar i feredžu, odnosno da pokriva lice, kao i svaka radnja usmjerena na podržavanje nošenja zara i feredže i pokrivanja lica.
 Predviđa i novčanu i zatvorsku kaznu za njegovo kršenje. Onaj ko nosi zar ili feredžu, odnosno ko pokriva lice, kao i onaj ko od svojih ukućana zahtijeva isto, biće kažnjen do 3 mjeseca lišavanja slobode ili novčanom kaznom do 20.000 tadašnjih dinara.

Član 4. precizira da će se lišavanjem slobode sa prinudnim radom do 2 godine ili novčanom kaznom do 50.000 tadašnjih dinara kazniti onaj "ko silom, prijetnjljom ili drugim sličnim sredstvima nastoji da se nosi zar i feredža, odnosno pokriva lice, kao i onaj ko, zloupotrebljavajući vjerska osjećanja, koristeći predrasude i zaostalost ili na bilo koji drugi način vrši propagandu da se nosi zar i feredža, odnosno pokriva lice".

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić objasnio je u izjavi Srni da su, prema principu pravnog kontinuiteta, na snazi zakoni iz bivše SFRJ i bivše BiH ukoliko nije donesen nikakav novi zakon u određenoj oblasti ili postojeći zakon eksplicitno stavljen van snage."To važi i za taj zakon iz 1950. godine. Ako nije donesen novi, ili ako ovaj nije stavljen van snage, on je na snazi", rekao je Radojičić.

Radojičić ukazuje da je situacija u ovoj oblasti prilično komplikovana.
"Pravna debata bi se mogla otvoriti i stvoriti politička zbrka. Samo nebo zna šta sve može biti na snazi i u primjeni iz jedne, druge i treće države, koji su sve zakoni na snazi, a nisu primjenjivani... Tu se može otvoriti milion pitanja", naveo je Radojičić.

Prema njegovim riječima, postoji niz zakona bivše BiH i SFRJ koji se direktno i u kontinuitetu koriste.
"To su mahom one oblasti u kojima RS, a poslije `Dejtona` ni BiH, nisu donosile svoje zakone, te su stari primjenjivani sve vrijeme", precizirao je predsjednik Narodne skupštine RS

On je dodao da primjena ovih zakona nije prestajala ni tokom rata ni nakon sukoba, jer nije bilo donošenja drugih, novih zakona i nije ih bilo potrebno formalno preuzimati ni posebno proglašavati, jer su se smatrali kontinuitetom.

 Radojičić je upozorio da je, ako se sad postavi pitanje nekog zakona koji je nekada donesen, a dugo godina nije primjenjivan, situacija prilično nejasna i da se tu može praviti „strašna pravna gimnastika“.
 "Formalno gledano, Zakon o zabrani nošenja zara i feredže iz 1950. godine, vjerovatno, nikad nije ukinut i nije doneseno ništa novo u toj oblasti što bi ga stavilo van snage. Ali, faktički, on godinama nije konzumiran", rekao je Radojičić.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na sjednici 19. maja nije utvrdila usklađenost Prijedloga zakona o zabrani nošenja odjeće koja onemogućava identifikaciju, sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.
 Protiv usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom glasali su članovi Komisije iz SDA i Stranke za BiH, uzdržani su bili članovi iz HDZ-a i HDZ-a 1990, dok su članovi Komisije iz SNSD-a jedini smatrali da postoje ustavne osnove za donošenje ovakvog zakona.

 Predlagač zakona poslanik Drago Kalabić istakao je da ovakve zakone trenutno donose i parlamenti evropskih zemalja, te da svjetska borba protiv terorizma podrazumijeva i nove metode i nove mjere.
"Bezbjednosne službe jasno su rekle da žele identifikaciju u svakom momentu na svakom mjestu. NJihovim zahtjevima mora se udovoljiti i nema nikakvih drugih razloga osim toga za upućivanje ovakvog zakonskog prijedloga u proceduru", pojasnio je on.

Predsjedavajući Komisije Šefik DŽaferović ocijenio je tokom rasprave da ovakav zakonski prijedlog duboko krši Međunarodnu konvenciju o ljudskim pravima i slobodama. "Zna se kako nekoga identifikovati, ovakav zakon nam nije trebao u parlamentu i ja sam protiv utvrđivanja njegovih ustavnih osnova", istakao je Džaferović.

Ekrem Ajanović iz SDA ocijenio je prijedlog zakona protivustavnim, a protivljenje ustavnosti ovog zakona izrazio je tokom rasprave i član Komisije iz Stranke za BiH Adem Huskić.

Parlament Francuske izglasao je 11. maja neobavezujuću rezoluciju, kojom se zalaže za zabranu nošenja burke, ili nikaba - odjeće muslimanki koja im u potpunosti pokriva lice, i to je uvod u skupštinsku debatu u julu, kada će se poslanici izjašnjavati o nacrtu zakona kojim se reguliše to pitanje. Poslanici su nošenje vela koji pokriva lice nazvali uvredom za nacionalne vrijednosti, kao što su dostojanstvo i jednakost.

Protivnici zabrane upozoravaju da bi takva odluka mogla da bude protivna Ustavu zemlje i da se njome žigošu pripadnici muslimanske manjine u Francuskoj koja, prema nekim procjenama, broji između 5 i 6 miliona i najveća je u Evropi, prenosi Bi-Bi-Si. Najviše administrativno tijelo u Francuskoj - Državni savjet - upozorilo je početkom godine da bi zakon o zabrani nošenja burke na javnom mjestu mogao da bude ne samo protivustavan već i protivan Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava. Savjet je naglasio i da propisi koji nalažu da lice građana bude otkriveno na javnom mjestu mogu biti opravdani razlozima bezbjednosti i borbom protiv krivičnih djela prevare.

Francuska je donošenjem ove rezolucije na putu da, poslije Belgije, postane druga evropska zemlja koja će zabraniti nošenje ovakve odjeće na javnom mjestu. Prijedlog da se zabrani nošenje burke podstakao je u Francuskoj živu debatu o vjerskim slobodama u sekularnom društvu i položaju muslimana u Francuskoj, što među velikim brojem muslimana izaziva ogorčenost. (Srna)