Senat Republike Srpske oštro je osudio teroristički napad u Bugojnu i izrazio zabrinutost za eventualnu eskalaciju terorizma.
Predsjednik RS Rajko Kuzmanović rekao je da Senat zbog toga daje punu podršku i zahtijeva od institucija BiH, istražnih organa, tužilaštava i sudova da energično rade na ovom pitanju.
Senat je, na sjednici koja je trajala gotovo pet časova, podržao stavove Vlade RS o vojnoj i državnoj imovini - da imovina koja se nalazi na teritoriji entiteta njemu i pripada.
"Podržavamo stavove Vlade RS da imovina pripada entietima, a Srpska je spremna da 23 perspektivna objekta preda vojsci na trajnu upotrebu", rekao je Kuzmanović novinarima u Banjaluci nakon sjednice Senata kojom je predsjedavao.
Senat je potvrdio ranije stavove da do promjene Ustava može doći poslije izbora, i to u dijelu koji se odnosi na provođenje presude "Sejdić - Finci".
"Ustavne promjene treba da budu bez bilo kakvih novih dodataka. Političkim faktorima u RS i BiH preporučujemo da eventualne ustavne promjene poslije izbora nastupe samo u onom dijelu koji se odnosi na primjenu presude Evropskog suda za ljudska prava `Sejdić - Finci`", naglasio je Kuzmanović.
Prema njegovim riječima, Senat smatra da međuentitetski odnosi i odnosi entiteta prema BiH nisu na zadovoljavajućem nivou, te da bi morali biti znatno bolji, o čemu će Senat raspravljati na narednoj sjednici.
Govoreći o regionalnoj saradnji između Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore, Kuzmanović je naveo da je ona ocijenjena visokom ocjenom, a da će Senat od političara tražiti još veće angažovanje "jer je veoma bitno biti u dobrim odnosima sa susjednim državama, te da od toga zavise mir i stabilnost".
Senat je podržao ukidanje viznog režima i ocijenio da je BiH ispunila sve obaveze, a da sada od drugih zavisi njegova liberalizacija.
Kuzmanović je naglasio da su senatori podržali i afirmisali princip supsidijarnosti koji Evropska unija forsira, jer do sada RS i Federacija BiH nisu u punom kapacitetu učestvovali u onim pitanjima u kojim mogu.
"Ne mislim da preuzimaju državna pitanja, već ona na koja im daje pravo članstvo u Skupštini evropskih regija", napomenuo je Kuzmanović.
Kuzmanović je rekao da je bilo riječi o tome na koji način se provodi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i da je konstatovano da je za BiH dodat dio zahtjeva o stabilizaciji, dok su druge zemlje imale sporazum o pridruživanju.
"Kroz ovaj termin provlači se bezbroj pitanja koja nam se nameću, a koja nisu od suštinskog značaja. Zato smo zaključili da se sve institucije založe za ostvarivanje ovog sporazuma, a s druge strane da se uputi poruka da međunarodna zajednica više ne proširuje svoje zahtjeve, jer im onda nema kraja", rekao je Kuzmanović.
Senat je zaključio da je za RS od izuzetnog značaja obrazovni program i da se ulazi u vijek nauke i učenog društva, te da neće puno pomoći politika ako nema dobro obučenih i školovanih kadrova. /nastaviće se/mdž/dp foto/fono
Senat podržava popis stanovništva koji bi bio proveden po zakonu i ugledu na druge evropske zemlje, ali isključuje mogućnost primjene popisa iz 1991. godine na formiranje organa vlasti.
Senator Vladimir Lukić rekao je novinarima u Banjaluci poslije sjednice Senata da je popis jedan civilizacijski odnos, pitanje nužno za ekonomski, kulturni i razvojni put jedne zemlje, pa tako BiH i svakog njenog entiteta.
"Zato pozdravljamo donošenje zakona, s tim da se popis po zakonu i provede. Ne može jedan krnji popis iz 1991. godine, za koji znamo u kakvoj je atmosferi donesen, ko ga je obrađivao, prezentovao i u koje vrijeme, biti primjenjen za formiranje vlasti", naveo je Lukić.
On je postavio pitanje zašto se ne bi vlast formirala i po popisu iz 1941. godine.
"Naš stav je da popis treba po zakonu provesti i primjeniti ga kao što to rade sve civilizovane zemlje", naglasio je on.
Senat je zaključio da se na idućoj sjednici u cjelosti razmotri šta je urađeno po pitanju granica sa susjedima, istakavši da senatore posebno interesuje RS.
Senator Duško Jakšić rekao je da je Senat utvrdio da su ekonomski odnosi BiH sa inostranstvom veoma loši i neefikasni, da BiH ima neefikasne institucije koje ne vrše svoju funkciju, što se odražava na ekonomski položaj, kako u pravljenju sporazuma tako i u njihovoj primjeni.
On je napomenuo da Savjet ministara i Spoljnotrgovinska komora BiH ovih dana imaju ogromne probleme.
Senat Republike Srpske (RS) zaključio je da Dejtonski mirovni sporazum, iako je mnogo narušen, mora da ostane temelj države BiH.
Senator Slobodan Perović rekao je nakon sjednice Senata da ukoliko ne bi bilo Dejtonskog sporazuma onda ne bi bilo ni države jer bi ostala bez temelja.
''Nemojmo da budemo predmet zagonetke da će biti drugog Dejtona. Može biti donesen drugi međunarodni sporazum, ali samo uz saglasnost svih subjekata na koji se on odnosi u mirnodopskim vremenima", rekao je Perović novinarima u Banjaluci.
On je naglasio da su sistem, koji je Dejtonskim sporazumom inaugurisan, u više desetina slučajeva narušili oni koji su nadležni da ga poštuju i provode.
Perović je istakao da su BiH i RS za 15 godina izgradile zakonodavstvo dobrim dijelom harmonizujući ga sa pravom EU i demokratskim tekovinama evropske pravne civilazacije, ali da su to izgrađeno zakonodavstvo, na koje se ne može staviti ozbiljna primjedba, narušili međunarodni organi koji su nadležni da se staraju o poštovanju odredbi Dejtona, a prije svega visoki predstavnik.
On je podsjetio da je u prošlosti jedan visoki predstavnik samo u jednoj godini više od 70 ljudi lišio prirodnih prava čovjeka - zabranio im da učestvuju u izborima, rade, da su članovi stranaka.
"To su srednjovjekovni maniri", ocijenio je Perović.
EU do sada nije imala nijedan slučaj da u članstvo primi državu koja je kao BiH Dejtonskim sporazumom konstituisana sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, rekao je Perović i dodao da je pitanje kako da jedna takva državna tvorevina, koja ima federalne i konfederalne, a dobrim dijelom i elemente protektorata, postane član EU.
Senator Vladimir Lukić naglasio je da Dejtonski sporazum ne samo da je zaustavio rat, već će i sačuvati da do njega više ne dođe.
"Svi naši prijedlozi zato idu ka tome da očuvamo Dejton, očuvamo RS, a time i drugi entitet i BiH", rekao je Lukić.
(Srna)