AP: Radikalni islam jača na Balkanu

U BiH je tema uticaja vehabija jedna od politički najintrigantnijih - Srbi tvrde da je u zemlji njihovo veliko prisustvo, a Bošnjaci umanjuju značaj tog pitanja i tvrde da vehabije ne postoje.

Španski vojni stručnjak za religijski ekstremizam, koji je godinama bio stacioniran u BiH, Huan Karlos Antunjes procjenjuje da u BiH ima oko 3.000 vehabija, ali da je samo mali broj njih potencijalna prijetnja bezbjednosti.

Predavač na Fakultetu za islamske studije u Sarajevu Ahmet Alibašić navodi da se mnoge vehabije u BiH uzdržavaju od kritike islamske zajednice i da čak pozivaju na jedinstvo među muslimanima.

"Njihov uticaj je vrhunac dostigao 2000. godine, ali od tada je u stalnom padu", ocijenio je Alibašić i dodao da su za to najviše zaslužne mjere koje su bosanske vlasti preduzele protiv tog pokreta poslije napada na SAD 11. septembra 2001.

Posebno ozbiljna situacija po pitanju jačanja radikalnog islama je u Makedoniji u redovima albanske manjine koja čini četvrtinu od 2,1 miliona stanovnika te zemlje, navodi se u analizi.

To potvrđuje i jedan muzički video u kome se veliča osnivač i vođa Al Kaide Osama bin Laden, koji je prošle godine postavljen na Jutjub, a u žižu makedonskih medija došao je ovog avgusta.

Iako su većina makedonskih Albanaca muslimani, oni su uglavnom ranije bili sekularni.

Ali, od 2001. godine, kada su pripadnici radikalnih albanskih frakcija vodili kratki rat protiv makedonske vojske, primjetan je porast islamskog radikalizma.

To je, kako navodi AP, trend koji je primjetan širom Balkana i izaziva zabrinutost u cijelom regionu i mogao bi da obezbjedi teroristima tlo za lakši pristup zapadnoj Evropi.

Mnogi strahuju da bi radikalni evropski muslimani sa pasošima EU mogli lako da prelaze granice i infiltriraju se u evropska družtva.

U centru pažnje je pokret vehabija, isposničke varijante islama, najprisutnije u Saudijskoj Arabiji, koju praktikuju Bin Laden i talibani.

"Vehabizam u Makedoniji, na Balkanu i u Evropi sve je agresivniji u poslednjih 10 godina", smatra Jakub Selimovski, šef vjerskog obrazovanja u makedonskoj islamskoj zajednici.

On dodaje da su vehabije uspostavile stalno prisustvo u Makedoniji, gdje ranije nisu postojali, i da ih "ima i u Bosni, na Kosovu, u Srbiji, Hrvatskoj, a odnedavno i u Bugarskoj".

U Srbiji je, kako piše AP, prošle godine osuđeno 12 muslimana, osumnjičenih vehabija, iz Sandžaka na kazne do 13 godina zatvora zbog planiranja terorističkih napada, uključujući i napad na američku ambasadu u Beogradu.

Prisustvo radikalnih muslimana u Sandžaku povezano je, kako se dodaje, sa dolaskom stranih mudžahedinskih boraca koji su se zajedno sa bosanskim muslimanima borili protiv Srbije u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine.

U Bugarskoj, članici EU, skoro jedna šestina populacije od 7,6 miliona su muslimani koji su privrženi konvencionalnim sunitskim vjerovanjima.

Ali u poslednje vrijeme i u toj zemlji, kao i u ostatku Balkana, počele su da jačaju vehabije, koje su započele borbu za kontrolu religije i imovine islamske zajednice.

Ogromne sume novca, uglavnom od muslimanskih organizacija u inostranstvu, potrošene su u Bugarskoj od sredine 1990-tih za više od 150 novih džamija i takozvanih nastavnih centara za širenje vehabizma.

Prema riječima bivšeg bugarskog glavnog muftije Nedima Gendževa, neke muslimanske organizacije su imale namjeru da oforme "fundamentalistički trougao" sastavljen od BiH, Makedonije i bugarskih planina Zapadni Rodopi.

Prema novinskim napisima, radikalni islam se propovijeda u različitim gradovima i selima u južnoj i sjeverozapadnoj Bugarskoj.

Vlasti su 2003. zatvorile brojne islamske centre koji su pripadali islamskim grupama, finansiranim uglavnom iz Saudijske Arabije, a koji su najvjerovatnije bili povezani sa "radikalnim organizacijama" kao što je Muslimansko bratstvo u Egiptu.

U saopštenju vlasti navedeno je da su ti centri zatvoreni "kako bi se spriječilo da teroristi stvore uporište u Bugarskoj".

Uprkos tome, prema riječima političkog analitičara Dimitara Avramova, centri koji propovijedaju radikalni islam nastavili su da niču u Bugarskoj.

"Zajedno sa tri zvanične muslimanske škole, postoji još najmanje sedam koje nisu registrovane i koje država ne kontroliše", naveo je Avramov i dodao da je u posljednjih 20 godina 3 000 mladih muslimana diplomiralo u tim školama.

Kada je riječ o Albaniji, i tamo je pitanje vehabija vruća tema, ali kako je rekao bivši šef kancelarije vlade za vjerska pitanja Iljir Kula, "vehabije ne prave nikakve probleme u Albaniji".

On je pojasnio da se stotine mladih Albanaca školovalo na univerzitetima na Bliskom istoku, i sada su imami, ali da nije bilo pokušaja vehabija da dovedu u pitanje vođstvo muslimanske zajednice u zemlji, koja je, kako je insistirao, i dalje umjerena.

(Srna)