Na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu svjedočio Jusuf Hedžir o incidentu tokom fudbalske utakmice na Dobrinji 1. juna 1993. godine.
Svjedok Tužilaštva Haškog tribunala, nekadašnji direktor bolnice u sarajevskom naselju Dobrinja, Jusuf Hadžir, potvrdio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću da je nekadašnjem komandantu 155. brigade Armije BiH rekao da nije trebalo da organizuje fudbalsku utakmicu za svoje vojnike na samoj liniji fronta u Dobrinji, gdje se dogodio incident 1993. godine.
Svjedok je potvrdio da je komandanta pitao zašto je organizovao ovu fudbalsku utakmicu na liniji fronta. "Rekao sam mu isti dan da to nije trebalo da uradi i trebalo je da on bude smijenjen, ali je u zadnji čas vraćen na položaj komandanta", rekao je Hadžir.
Incident tokom fudbalske utakmice na Dobrinji dogodio se 1. juna 1993. godine. Prema muslimanskim izvorima, poginulo je više od deset, a ranjeno stotinjak ljudi.
Hadžir je istakao da su u toku rata u Sarajevu žrtve uglavnom bile civili i da je njegov utisak da su "Srbi apsolutno gađali civile". On tvrdi da je u Dobrinji bilo hiljadu civilnih žrtava.
Na Karadžićevo pitanje koji su se veći incidenti u naselju dogodili, osim granatiranja ljudi koji su stajali u koloni za hljeb i igrališta na kome se igrala fudbalska utakmica, svjedok je odgovorio da ne zna, ali da je jasno da su "baš gađani civili i da su dva navedena incidenta pokazatelj šta se dešavalo".
"Svakog dana su dolazili povrijeđeni, nema dana da nismo imali povrijeđene", rekao je Hadžir, koji je iskaz dao posredstvom video-linka.
Na Karadžićevo pitanje gdje su žrtve sahranjivane, svjedok je odgovorio da su i parkovi bili puni grobova i da su ih ljudi kopali i ispred svojih kuća u dvorištu. Karadžić je pitao i "zašto nema takve slike na kojoj može da se vidi hiljadu grobova, kao Arlingtonsko groblje", a svjedok je odgovorio da on to ne zna.
Svjedok nije mogao da potvrdi ni Karadžićevu tvrdnju da je "od 40.000 šehidskih nišana isporučeno skoro 39.000". Upitan da li bi, "ako je neko proglašen za šehida, trebalo shvatiti da je on poginuo kao civil ili kao vojnik", svjedok je odgovorio da je termin korišćen i za civile.
Dok je Karadžić insistirao da je srpsko rukovodstvo "stalno apelovalo da se omogući slobodno kretanje građana, a (Alija) Izetbegović govorio da neće dopustiti da se Sarajevo isprazni", svjedok je tvrdio da su Srbi sprečavali odlazak stanovništva iz grada.
Na kraju unakrsnog ispitivanja, Karadžić je svjedoku zahvalio za sve što je uradio i za muslimane i za Srbe i za Hrvate, poručujući da bi o svim njegovim utiscima "radije razgovarao kad se vrati".
Tokom ranijih ročišta, Karadžić se pozivao na "tajne" dokumente Sarajevsko-romanijskog korpusa prema kojima srpska artiljerija 1. juna 1993. kada se dogodio incident na Dobrinji "nije otvarala vatru".
On je ukazivao da su pripadnici Unprofora analizu kratera uradili tek nakon što je od incidenta prošlo gotovo mjesec dana, te da je u međuvremenu moglo doći do oštećenja rubova kratera. Tvrdio je da istraga UN "nije završena" jer nisu obavljeni razgovori sa srpskom stranom, kao i da je Armija BiH imala minobacače udaljene 500 metara od igrališta na kojem se incident dogodio.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno sutra popodne.
(Srna/MONDO)
