Građani BiH koriste platne kartice koje su nesigurne i zastarjele, pa su zbog toga na meti lopova.
Građani BiH za plaćanje računa i podizanje novca na bankomatima sve češće koriste platne kartice koje su nesigurne i zastarjele, pa su zbog toga na meti lopova koji im "skidaju" novac s računa.
Lopovi su, u većini slučajeva, osobe koje se ponude da "pomognu" građanima koji bi trebalo da s računa podignu novac, a ne snalaze se baš najbolje s bankomatima.
Oni onda memorišu PIN kod kartice kad ga vlasnik ukuca pa ga kasnije iskoriste da skinu novac s računa lakovjernih građana.
Pored njih, česti su i kriminalci koji posebnom opremom očitavaju PIN kodove kartica pa izrađuju identične kopije, jer je to moguće sa starim modelima platnih kartica koje su u BiH i dalje u upotrebi, pišu "Nezavisne novine" u nedjeljnom izdanju.
Zbog slučajeva prevara banke često upozoravaju vlasnike kartica da ne dozvole da im treća lica pomažu pri korištenju usluga bankomata.
Radovan Bajić, direktor NLB razvojne banke, koja u BiH ima preko 100.000 izdatih platnih kartica, naglašava da treba biti obazriv pri korištenju kartica i upotrebe PIN kodova koji su njihova zaštita.
"BiH je zemlja u kojoj su još u upotrebi kartice s magnetnim kodom pa je podložna raznim kriminalcima koji tu činjenicu koriste kako bi opljačkali vlasnike kartica. Oni mogu, pomoću postavljenih čitača, snimiti i kasnije izraditi kartice s istim PIN brojem kao što ima i stari vlasnik", kaže Bajić.
On napominje da takve vrste prevara nisu moguće s novim karticama koje u sebi sadrže čip i ne mogu biti kopirane, a koje, odnedavno, u pojedinim bankama izdaju i u BiH.
Bajić je naglasio da banke uglavnom imaju razvijen servis SMS-a tako da se svakom upotrebom kartice može dobiti istovremeno informacija na telefonu koliko je sredstava upotrebljeno tako da vlasnik može da vidi koliko je novca skinuto s računa i na kojoj lokaciji.
"Onda vlasnik kartice, ako primijeti nešto sumnjivo, može da interveniše i pozove banku koja će istog trenutka blokirati račun. Ukoliko dođe do gubljenja ili zloupotrebe kartice vlasnik treba pozvati broj koji mu je predočen prilikom dobijanja kartice te to prijaviti kako, u međuvremenu, ne bi izgubio novac s računa", kaže Bajić.
Jovo Marković, načelnik Odjeljenja za sprečavanje visokotehnološkog kriminala MUP-a RS, kaže da je elektronski način plaćanja siguran, ali da korisnici moraju voditi računa o tome da li su stranice Interneta na kojima vrše plaćanje uz pomoć podataka s elektronske kartice, originalne.
"Dešava se da kriminalci naprave identične stranice onim koje se koriste pri elektronskom načinu plaćanja, tako što dodaju ili promijene samo jedno slovo u pravom nazivu. Pošto korisnici obično ne ukucavaju direktno internet adresu, nego je traže preko pretraživača, postoji mogućnost da se te lažne stranice postave u vrh pretraživača, pa korisnici dobiju rezultate obje stranice", objašnjava Marković.
On dodaje da se prilikom otvaranja lažne internet stranice javljaju pitanja koja nisu uobičajena, te budu traženi korisnički podaci koji, ukoliko ih korisnik unese, u međuvremenu, budu preuzeti, a kriminalci ih zloupotrebljavaju.
"To je jedan od načina koji se najčešće dešava. Dakle, korisnici bi trebalo da budu oprezni, jer transfer novca je siguran ukoliko se postupa ispravno", naglašava Marković.
Govoreći o počiniocima ovakvih krivičnih djela, Marković kaže da to, uglavnom, čine lica iz drugih zemalja, te da postoje razni oblici zloupotrebe od pravljenja novih kartica, do uzimanja PIN kodova.
"Najvažnije je da korisnici nikome ne odaju PIN kod kartice, te da o tome posebno vode računa prilikom podizanja gotovine na bankomatima", kaže Marković.
Zloupotrebe platne kartice, prilikom plaćanja robe, kako ističe, manje su prisutne kod nas, dok su češće pojave direktnog uzimanja novca s bankomata.
U BIH 1,7 MILIONA KARTICA
Prema podacima Centralne banke BiH u našoj zemlji ima više od 1,7 miliona kartica koje se koriste u platnom prometu, što je zavidan broj u odnosu na broj stanovnika, ali više od 50 odsto kartica bude korišteno za podizanje gotovine s bankomata.
Godišnji prosjek korištenja jedne kartice je 2.700 KM, što je dosta nizak nivo, te da je potrebno afirmisati taj način bezgotovinskog plaćanja, mišljenja su u Centralnoj banci.
Takođe, smatraju da bezgotovinsko plaćanje mogu povećati samo komercijalne banke svojom transparentnošću, nižim troškovima i novim uslugama, ali i da je standard u BiH takav da se ne može očekivati da kartice budu korištene kao u zapadnim zemljama.
(MONDO)
