"Vlast u Beogradu podmeće Grigorija"

Vlasti u Srbiji inicirale su pismo koje je episkopima Srpske pravoslavne crkve uputio episkop zahumsko-hercegovački Grigorije jer bi im njegov izbor za novog srpskog patrijarha pomogao da se u narodu smanje tenzije koje će izazvati neizbežna odluka Srbije da prizna nezavisnost Kosova, tvrdi izvor "Pressa" blizak Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

Episkop šabački Lavrentije u izjavi za "Novosti" kaže da je odlukom Svetog arhijerejskog sabora da njegova svetost, patrijarh srpski gospodin Pavle, ostane na tronu Svetoga Save doživotno, na to pitanje je definitivno stavljena tačka.

"Nijedan pojedinac, ma ko on bio, ne može spasiti narod i Crkvu. Srpskom narodu i Srpskoj crkvi biće bolje onda kada svaki od nas pojedinačno postane bolji", poručio je vladika ne želeći direktno da komentariše pismo Grigorija.

I pored upornih pokušaja novinara raznih redakcija da stupe u kontakt s nekim od crkvenih velikodostojnika koji bi prokomentarisali ove tvrdnje i navode koji se mogu čuti u javnosti - da je SPC suočena s jednim od najozbiljnijih raskola u svojoj istoriji - najveći broj njih nije bio spreman da o tome javno govori.

Većina vladika se i dalje ne javlja na telefon: vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije (Kačavenda) kaže da ima "zabranu da razgovaramo s medijima" (nije jasno od koga), a vladika Artemije, koji je optužen za "građenje raskolništva", saslušao je sva pitanja i rekao: "Bez komentara".

Na brojne pozive ne odgovaraju ni u pismu prozvani episkopi banjalučki Jefrem, banatski Nikanor, kao ni vladika mileševski Filaret, dok je episkop niški Irinej konačno priznao da je dobio pismo i za rekao za "Press" da ima sledeći komentar: "Trla baba lan da joj prođe dan".

Od pojedinih sveštenika moglo se čuti da je to "kao i u svakoj kući, razilaženje u mišljenjima mladih i starih", ali oni i dodaju da takve rasprave neće naškoditi Crkvi.

U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, međutim, tvrde da bi vladika Grigorije, kao pripadnik "mekše struje" u SPC-u koji je i pokazao da ga "pitanje Kosova manje interesuje od nekih drugih tema", bio pogodniji saveznik vlasti u trenutku kada Srbija više neće moći da izbegava priznanje južne pokrajine od mitropolita Amfilohija, koji se takođe pominje kao kandidat za novog patrijarha.

"Pismo vladike Grigorija očigledno je upućeno javnosti, a ne onima na koje je navodno adresirano. Zašto bi on vladikama, koje su bile prisutne na Saboru, govorio o onome što one već znaju? Jasno je da mu je namera bila da to izađe u medije.

Iako je kazao da objavljivanje pisma internog karaktera bez saglasnosti predstavlja najgrublju povredu prava na privatnost, on je prvo optužio medije koji su prenijeli pismo, a onda u "Hajatu" na ručku s glavnim urednikom novina koje vode cijelu ovu akciju dogovarao dalje poteze", napominje ovaj izvor.

On dodaje da je priznanje episkopa Grigorija da je ministar vjera sugerisao vladikama kakve osobine bi trebalo da ima novi patrijarh samo još jedan dokaz da država želi da izabere poglavara crkve "po svojoj mjeri".

Svoje tvrdnje vladika Grigorije trebalo je, ističe ovaj izvor, da saopšti na Saboru i da od predsedavajućeg zatraži da se o njegovim predlozima glasa jer na to ima pravo.

"Niko nije naivan da povjeruje kako se odluke donose bez prava glasa. On nije vladika od juče, nego taj čin ima već 10 godina. Vladika Grigorije je o svemu mogao da govori i neposredno nakon Sabora, ali nije. Jasno je da je država želela da nametne da se patrijarh bira relativnom većinom glasova - ko dobije najviše. Tako se ne bira ni predsjednik mjesne zajednice, a kamoli poglavar Crkve! Država je tražila da se usvoji patrijarhova molba, a onda da se pristupi utvrđivanju načina izbora.

Njihova namjera je bila da promjene ustav u onom delu koji se tiče izbora patrijarha, a u kome se navodi da nema izbora novog patrijarha za života sadašnjeg. Zašto vladika nije ranije skrenuo pažnju i na ostale probleme o kojima sada govori", pita ovaj sagovornik "Pressa".

On ističe i da nikada u Sinodu nije čuo vladiku Grigorija da pominje, na primjer, slučaj vladike Pahomija (koji sada naziva pilatovskim pranjem ruku), niti je ikada imao primedbe na vladiku Filareta mileševskog, kome se sada podsmeva zbog štrajka glađu.

"Sumnjivo deluju i vladičina nastojanja da dokaže da nije pod kontrolom Udbe ili BIA jer je očigledno da upravo njegova struja zastupa stavove koji su bliski establišmentu", kaže ovaj izvor.

Prema njegovom mišljenju, cijela ova situacija neće stvoriti raskol u Crkvi i među vernicima, ali napominje da najveća odgovornost za eventualne posljedice ne pripada vladiki Grigoriju, već vlastima Srbije.

Vjerski analitičar Živica Tucić kaže, ipak, da u Crkvi postoje velike razlike u mišljenjima, a da će budućem patrijarhu biti najvažniji zadatak da ih nekako prevaziđe.

"Pobjede ili porazi nekog dela Crkve nisu zdrava osnova budućnosti. U Crkvi mora da bude dominantan princip sabornosti, koji podrazumjeva i jedinstvo u razlikama. Podjele nikada nisu dobre, pogotovo ako ih prate emocije ili označavanje nekoga jeretikom", govori Tucić.

On ističe da novom patrijarhu, ma kada bude izabran, neće biti lako da postigne punu sabornost ako se zadrže sadašnje razlike među sveštenicima. A, trenutni sukob u Crkvi očigledno je samo početak borbe za tron svetog Save. Jednu struju predvodi Amfilohije Radović, drugu od sada očigledno Grigorije Durić.

(MONDO)