Crnogorcima fale slova na tastaturi

Crnogorci su poznati kao strasni kockari, pa dio njih, ironično ili iskreno, odobrava ozvaničenu odluku Ministarstva prosvete da nova azbuka još nekodifikovanog crnogorskog jezika ima baš 32 slova. Onoliko, dakle, koliko ima karata za igranje ovdje omiljenih igara - preferansa, pokera i, naročito, fircika. Za strasne zagovornike "očuvanja nacionalnog identita Crnogoraca" u ovoj jezičkoj "gimnastici" ima i još važnije simbolike: ni azbuka nam više nije ista sa Srbima!

Mnogo šala nastalo je otkako su prije neki dan u "Službenom listu" objavljeni Pravopis i Rječnik crnogorskog jezika o kojima lingvisti tek treba da daju sud. Ali, pošto su ove dvije "knjige", iza kojih stoji radna grupa u sastavu dr Milenko Perović (Univerzitet Novi Sad), dr Josip Silić (Sveučilište Zagreb) i dr Ljudmila Vasiljeva (ukrajinski univerzitet “Ivan Frank”), postala obavezujuće za javnu upotrebu, mnogima se osmjeh zaledio, pišu "Novosti".

Tek, naime, treba da se vidi kako će crnogorski jezik živjeti u praksi, kako će izgledati udžbenici, koja djeca će tražiti da u školi i dalje uče srpski (jedan od jezika "u službenoj upotrebi" po novom Ustavu)... I hoće li, konačno, i Njegoš biti "prepjevan" sa jezika kojim je pisao (srpski!) na ovaj koji su "standardizovala" nova pokoljenja?

Dok eksperti strahuju da će standardizovanje crnogorskog (i to navrat-nanos - prije nego što je, na primjer, izrađena gramatika kao lingvistički osnov) izazvati "pravopisnu anarhiju", otvaraju se i druga, praktična pitanja.

Koliko će sve ovo da košta?

Prvo će morati da se mijenjaju udžbenici i dokumenti, da se iznova štampaju romani.

Niko još nije predvidio šta sve podrazumijeva uvođenje dva nova slova u svakodnevicu. Kako ih ukucati na tastaturi računara, ili na mašinama kojima se izrađuju lične karte, pasoši i drugi dokumenti? Jer, nema sumnje da će biti i onih koji će tražiti da im se ime napiše onako kako se izgovara.

A i inače, načelo tvoraca novog pravopisa je: "Piši kao što govoriš". Istina, već su zabilježeni napori korisnika Interneta da u tastaturu na računarima negdje ubace meko S i meko Z, ali to podrazumijeva instalacione datoteke i izmjene softvera za koje bi trebalo platiti - milione.

"Tehnička" i ekonomska strana cijelog "slučaja" će, valjda, biti riješena, pa šta košta da košta.
Ostaju dileme druge prirode, o čemu se u javnosti uveliko vode polemike. Očita je, recimo, žurba ministarstva prosvjete, koje je odbacilo 18-mjesečni rad Savjeta za standardizaciju, sastavljenog od crnogorskih stručnjaka za jezik i njihove dvije verzije pravopisa i rečnika i angažovalo eksperte iz Srbije, Ukrajine i Hrvatske. Perović, Silić i Vasiljeva su, prosto, predložili što se od njih očekivalo, ne krijući da su koristili i verzije Savjeta, kao ni da su pravila za upotrebu crnogorskog jezika uglavnom izveli iz već postojećih.

"Držali smo se rješenja iz Pravopisa srpskohrvatskog književnog jezika (Novosadski dogovor) iz 1960. godine. U ovom pravopisu u odnosu na taj nije promijenjeno ništa što se moralo mijenjati", napisali su autori u predgovoru za novi pravopis.

A šta se "moralo mijenjati"?

Iako priređivači tvrde da su izbjegavali jezičku arhaizaciju i da nisu htjeli da normiraju lokalizme i provincijalizme, za književne su proglasili brojne izraze nastale jotovanjem, pa je sada pravilno reći bačiti, bezućešnost, ćedilo, ćesnogrudan, đetelina, đevovati, opušćeti, doćerivač, đešto, izviđeti... Ijekavica je, reklo bi se, "pojačana" u odnosu na ranije, pa će se po crnogorski zboriti: prijedlog, besprijekornost, opijelo, prijenos, prijevara, a naravno i obavezno i "prijestonica" iz koje se izvodi "prijestolonasljednica".

Precizirana je i upoteba novih slova ali se, za razliku od mekog S, koje je zaista u širokoj upotrebi u "običnom" govoru za meko Z u "rječniku" našlo svega šest primjera. Maliciozni bi na ovom mjestu rekli da postoji i sedma riječ: Zaga (sa apostrofom iznad Z). To je nadimak aktuelnog ministra kulture Branislava Mićunovića koji je u jeku polemike o jeziku izjavio da "jedva čeka dan" kada će svoje ime pisati uz pomoć novog fonema.

Ispunila mu se želja. Za sada, tek na papiru i snagom državnog aparata koji je za službeni jezik proglasio onaj kojim, po aktuelnom popisu stanovništva, govori svega dvadesetak odsto građana.

Prilikom promocije novog pravopisa najavljeno je da će crnogorski jezik uskoro biti i međunarodno kodifikovan. Takav "prijedlog" će formalno pripremiti Centralna biblioteka "Đurđe Crnojević" na Cetinju.

Po popisu iz 2003. godine U Crnoj Gori srpskim jezikom govori 401.382 (oko 64 odsto), crnogorskim 144.838 građana, albanskim 49.956, bošnjačkim 29.380 itd.

(MONDO)