"Pregovori su vođeni o tome da li će Srbija prihvatiti ili neće nezavisnost Kosova", istakao ruski ambasador u Hagu.
Rusija je pred Međunarodnim sudom pravde ocijenila da jednostrana Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije legalna, podvlačeći da je još na snazi Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti koja garantuje teritorijalni integritet Srbije.
Pravni zastupnik Rusije Kiril Gevorgijan naznačio je i da opšte međunarodno pravo "spriječava Kosovo da proglasi nezavisnost", budući da narod Kosova ne uživa pravo na samoopredjeljenje. Rusija stoga smatra da Rezolucija 1244 još važi i da su svi dužni da je se pridržavaju, kao i garancije teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije koju sadrži, naglasio je Gevorgijan.
Ambasador Gevorgijan naglasio je da Rezolucija 1244 koja propisuje rješenje statusa Kosova pregovorima uz saglasnost obe strane, a zabranjuje jednostrane poteze, nije mogla biti "preinačena odlukom" izaslanika generalnog sekretara UN Martija Ahtisarija da okonča pregovore i preporuči nezavisnost kao jedino rješenje.
Ahtisari "ne samo što je propustio da obezbjedi sporazum nego je i istupio sa sopstvenim rješenjem, suprotnim stavu jedne od strana", rekao je Gevorgijan, naglašavajući da Ahtisarijev neuspjeh ne znači i da je okončan proces o čemu odlučuje Savjet bezbjednosti.
U opisu tih pregovora, ambasador Rusije poslužio se riječima glavnog zastupnika vlasti u Prištini Skendera Hisenija: "Pregovori su vođeni o tome da li će Srbija prihvatiti ili neće nezavisnost Kosova".
Ruski zastupnik podvukao je da je privremeni međunarodni režim na Kosovu, u skladu sa Rezolucijom 1244, mogao da okonča samo Savjet bezbjednosti UN.
Gevorgijan je tvrdio da je, nasuprot Ahtisariju, Savjet bezbjednosti odlučio da produži pregovore i da je Srbija tokom razgovora sa međunarodnom "trojkom" nudila sve viši stepen autonomije Kosova, uključujući i članstvo u međunarodnim organizacijama.
Negirajući tvrdnje zemalja koje podržavaju Kosovo da međunarodno pravo "ne reguliše" deklaracije o nezavisnosti, Gevorgijan je podsjetio da je Savet bezbednosti UN proglasio nelegalnim nezavisnost Sjevernog Kipra i Rodezije zato što je secesija zabranjena "van konteksta kolonija".
Rusija je ukazala i da teška kršenja ljudskih prava Albanaca tokom devedesetih "ne može biti opravdanje za jednostranu deklaraciju o nezavisnosti 2008". "Često čujemo da međunarodna pravo nije pravo, da se ne odnosi na izuzetke i da je moć pravo. Ovaj slučaj je prilika da pokažemo da međunarodno pravo važi", zaključio je Gevorgijan.
Ranije, SAD su ocijenile da deklaracija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom, a Španija je, nasuprot tome, izjavila da je ta deklaracija nelegalna.
Tokom pet prethodnih dana rasprave koja je počela 1. decembra, petnaestorica sudija saslušala su argumente Srbije, vlasti u Prištini i još 15 država.
Argentina, Azarbejdžan, Belorusija, Bolivija, Brazil, Kina i Kipar ocijenili su, uz Srbiju, da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Legalnost te deklaracije do sada su, pored vlasti u Prištini, podržale Albanija, Njemačka, Saudijska Arabija, Austrija, Bugarska, Hrvatska i Danska.
Pravni zastupnici Burundija nisu se izričito izjasnili o tome da li je deklaracija u skladu s međunarodnim pravom.
Međunarodni sud pravde će, pošto sasluša usmene argumente 28 država, donijeti savjetodavno mišljenje koje nije obavezujuće za države. Za donošenje savjetodavnog mišljenja ne postoje rokovi, a u praksi odlučivanje sudija, predvođenih predsjednikom suda Hisaši Ovadom iz Japana, traje mjesecima.
"Da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti od strane privremenih institucija samouprave na Kosovu u skladu sa međunarodnim pravom", glasi pitanje koje je Međunarodnom sudu pravde u oktobru prošle godine, usvojivši rezoluciju na zahtjev Srbije, postavila Generalna skupština UN.
Jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova do sada su priznale 63 od 192 države članice UN.
(Beta/MONDO)