• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Srbija 2009 - umro patrijarh, ukinute vize

Godine 2009, umro je patrijarh srpski Pavle, EU je ukinula vize građanima Srbije, u jednom sudu u Hagu se sudi Radovanu Karadžiću.

 Srbija 2009 - umro patrijarh, ukinute vize Izvor: MONDO

Drugi raspravlja o nezavisnosti Kosova... a još je na snazi pandemija gripa.

Vize za zemlje šengenskog prostora ukinute su 19. decembra za državljane Srbije sa biometrijskim pasošima, sa izuzetkom građana sa prebivalištem na Kosovu.

Istog dana Vlada Srbije je, na predlog Savjeta za evropske integracije odlučila da Srbija podnese kandidaturu za članstvo u EU. Kandidaturu je premijeru Švedske Frederiku Rejnfeltu, zemlje predsjedavjuće EU, podnio predsjednik Srbije Boris Tadić.

U januaru 2009. godine Srbija je jednostrano počela da primjenjuje prelazni trgovinski sporazum, pošto je Holandija primjenu od strane EU uslovljavala hapšenjem Ratka Mladića. EU je, međutim, 7. decembra stavila na snagu prelazni sporazum, poslije ocjene haškog tužioca da je zadovoljan saradnjom Beograda sa Tribunalom.



Patrijarh srpski Pavle (95) preminuo je 15. novembra poslije dvogodišnjeg liječenja na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Po sopstvenoj želji sahranjen je u manastiru Rakovica.

Njegovoj sahrani, 19. novembra, prisustvovalo je oko 600.000 ljudi. Od poglavara SPC oprostili su se carigradski patrijarh Vartolomej, poglavari i predstavnici pomjesnih pravoslavnih crkava, i više državnih delegacija.

Sinod SPC zakazao je Izborni sabor za 22. januar kada će biti izabran novi patrijarh. Prema važećim odredbama, patrijarh se bira "apostolskim žrijebom", odnosno izvlačenjem ceduljice sa imenom jednog od tri kandidata koji prethodno dobiju apsolutnu većinu glasova učesnika Sabora.



U kliničkom centru Srbije 29. septembra umro je francuski državljanin Bris Taton (28) koga su 17. septembra teško pretukli huligani Partizana u centru Beograda, pred utakmicu sa Tuluzom. Dva dana nakon smrti Francuza, republički tužilac Slobodan Radovanović zatražio je zabranu organizovanog okupljanja, odlaska i prisustva na fudbalskim utakmicama navijačima Partizana, Crvene zvezde i Rada, dok je Vlada najavila izmjene Krivičnog zakonika, Zakona o prekršajima i Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.

Ipak, najavljena borba protiv nasilja nije smirila huligane koji su nastavili da se sukobljavaju po ulicama i autobusima Gradskog saobraćaja. Posljednji veći incident zabilježen je na utakmici Lige Evropa između Partizana i ukrajinskog Šahtjora na kojoj su domaći navijači vrijeđali i prijetili smrću novinarki B92 Brankici Stanković zbog serije emisija u kojima se njihovo djelovanje dovodi u vezu sa nasiljem, iznudama i trgovinom droge.



Pred Haškim tribunalom 26. oktobra počelo je suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti nad muslimanima i Hrvatima, kao i za uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95. Dugogodišnji haški bjegunac je početak suđenja bojkotovao tvrdeći da nije imao dovoljno vremena da se pripremi. Sud mu je nakon toga odredio britanskog advokata Ričarda Harvija za branioca, a 1. mart 2010. kao datum za nastavak suđenja. Karadžić je saopštio da ne prihvata branioca i da najvjerovatnije neće biti spreman za suđenje 1. marta.

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu održana je usmena rasprava o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova. U raspravi u haškoj Palati mira od 1. do 11. decembra, petnaestorica sudija su saslušala argumente Srbije, vlasti u Prištini i 27 država. Dvanaest država i Srbija ocijenilo je da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova predstavlja kršenje međunarodnog prava, dok je legalnost te deklaracije, pored vlasti u Prištini, podržalo 14 zemalja, a jedna se nije izričito izjasnila. Nakon rasprave Sud treba da donese savjetodavno mišljenje koje nije obavezujuće. Od osnivanja 1946. godine, Međunarodni sud pravde je dao savjetodavno mišljenje o 25 međudržavnih sporova.



Pandemija svinjskog, meksičkog, odnosno novog gripa nije zaobišla Srbiju. Prvi slučaj potvrđen je 24. juna, a prvi smrtni slučaj 21. oktobra. Nema tačnih podataka o broju oboljelih, a do 21. decembra umrle su 42 osobe kod kojih je bilo potvrđeno da boluju od novog gripa. Većina je imala druge hronične zdravstvene probleme.

Epidemija novog gripa u Srbiji, koju je ministar proglasio 11. novembra, praćena je političkim optužbama da li je država kasnila sa vakcinacijom ili ne, da li se širila panika ili nedovoljno informisala javnost. Vakcinacija je, nakon medijske polemike o tome da li su vakcine štetne ili ne, počela 17. decembra.

Dve velike nesreće obilježile su 2009. godinu zbog kojih je u Srbiji proglašen Dan žalosti. Devet turista iz Srbije je poginulo, a osam je povrijeđeno 16. jula u saobraćajnoj nesreći u Egiptu. U eksploziji u užičkoj fabrici municije "Prvi partizan", 3. septembra, poginulo je sedmoro radnika i 14 je povređeno. Tragedija u Egiptu se dogodila kada je šleper udario u autobus sa turistima, koji su putovali na izlet. Radnici u "Prvom partizanu" su stradali od trovanja ugljen-monoksidom, a uzrok nesreće je bio ljudski faktor, zbog čega je odmah petoro radnika privedeno.



Najveća i najmodernija baza Vojske Srbije "Jug", na brdu Cepotina oko pet kilometara od Bujanovca, svečano je otvorena 23. novembra. Baza se nalazi u blizini Kopnene zone bezbjednosti, uz administrativnu liniju sa Kosovom i Metohijom, oko 40 kilometara od američke baze Bondstil kod Uroševca i 30 kilometara od makedonske granice.

Baza ima smještajni kapacitet za oko 1.000 ljudi a u njoj je smješten 41. pešadijski bataljon Četvrte brigade VS. Baza ima kapacitete za smještaj, logistiku i obuku, a prostire se na površini od 35 hektara. Planira se proširenje za dodatnih 60 hektara, nakon čega će biti korišćena i za obuku vojnika u mirovnim misijama. Izgradnja baze počela je 2003. godine ali je u više navrata dolazilo do prekida radova zbog nedostatka finansijskih sredstava.



Skupština Srbije je 26. marta glasovima vladajuće koalicije i LDP-a usvojila Zakon o zabrani diskriminacije. Zakonski prijedlog je prethodno izazvao polemiku u javnosti, a 4. marta je, na telefonskoj sjednici Vlade Srbije, povučen iz skupštinske procedure na zahtjev vjerskih zajednica.

Opozicija, ali i dio vladajuće koalicije, najviše su se protivilii zaštiti gej populacije, a neki poslanici su tokom rasprave homoseksulnost izjadnačavali sa pedofilijom. Šest mjeseci kasnije Srbija se oštro podijelila povodom najavljene Povorke ponosa koja je otkazana 19. septembra, dan prije nego što je trebalo da bude održana.

MUP Srbije je organizatorima izdao rješenje u kojem se predlaže da parada bude na Ušću pošto "ne postoje uslovi da se povorka održi bez incidenata na Platou ispred Filozofskog fakulteta". Otkazivanje Povorke zbog nemoći države da garantuje bezbjednost njenim učesnicima izazvalo je brojne reakcije i osude u zemlji i svijetu.

Proizvodnja Fijatovog automobila "punto" u kragujevačkoj fabrici počela je krajem marta i dostigla je 15.000 automobila u 2009. Prema aneksu ugovora Fijata i Vlade Srbije italijanska kompanija će u ovoj godini uplatiti 100 miliona evra kao udio osnivačkog kapitala zajedničkog preduzeća Fijat automobili Srbija, a Vlada Srbije unijeće imovinu, opremu i zgradu sadašnje Zastave u Kragujevcu. To će omogućiti početak realizacije investicije od 700 miliona evra u proizvodnju novog Fijatovog modela automobila u Srbiji.

U decembru je najavljen početak podjele besplatnih akcija Naftne industrije Srbije (NIS) i akcija iz Privatizacionog registra, a usvojene su izmjene Zakona o podjeli besplatnih akcija javnih preduzeća kojima je omogućeno da se podijele i akcije Telekoma, Aerodroma "Nikola Tesla" i Elektroprivrede Srbije (EPS), iako ta javna preduzeća još nisu privatizovana. Građani Srbije će moći od 6. januara 2010. godine u Poštanskoj štedionici, ali i u bankama gdje su otvorili račune kad su se prijavljivali za besplatne akcije, da podignu potvrdu o vlasništvu po pet akcija NIS-a, ukupne nominalne vrijednosti 2.500 dinara, kao i po 1.700 dinara novčane naknade iz Privatizacionog registra. Trgovina besplatnim akcijama NIS-a na Beogradskoj berzi biće moguća tek kad NIS postane akcionarsko društvo i svoje akcije iznese na berzu, ali će te akcije moći da se prodaju i mimo berze zaključenjem ugovora o kupoprodaji.

(Beta/MONDO)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE