Predsednik Srbije ocijenio je da zemlje u regionu ne učestvuju istim intenzitetom u borbi protiv organizovanog kriminala.
Predsjednik Srbije Boris Tadić ocenio je u intervjuu za nedjeljnik "Vreme" da zemlje u regionu ne učestvuju istim intenzitetom u borbi protiv organizovanog kriminala.
"Srbija je sasvim sigurno vodeća zemlja u borbi protiv organizovanog kriminala u regionu", rekao je Tadić i istakao da Srbija ni po koju cijenu neće odustati od sistemske borbe protiv organizovanog kriminala.
On je izrazio nadu da će se i u drugim zemljama u regionu popraviti stvari po tom pitanju u narednom periodu, a da se slučaj zaplijene velike količine narkotika sprovodi u saradnji sa britanskim i američkim partnerima i da se dominantno vodi u Latinskoj Americi.
Tadić je istakao da je organizovani kriminal koji pogađa Srbiju globalno povezan zbog čega se sarađuje sa međunarodnim obavještajnim institucijama i da službe u regionu nisu bile mnogo upućene u akciju zaplijene velike količine droge.
"Svi zajedno moramo da budemo svjesni da nacionalnost aktera ne igra odlučujuću ulogu u ovom slučaju. Ovde je riječ o međusobnom povezivanju kriminalnih grupa koje, nema nikakve dileme, ostvaruju ogromne profite kroz šverc narkotika, naoružanja i ljudi", naveo je Tadić i dodao da je međunarodna obaveza svih zemalja da učestvuju u toj borbi, što je i pretpostavka zajedničkog ulaska u EU.
Predsjednik Tadić je ocijenio da je Hrvatska odmakla u borbi protiv korupcije nešto ispred Srbije.
"Ta vrsta pozitivnog rivalstva može na kraju da doprinese da postignemo rezultate koji su na korist naših građana, a pretpostavka su našeg daljnjeg evropskog puta", rekao je Tadić.
Odnosi sa Crnom Gorom i nisu tako loši
Predsjednik Srbije je ocijenio da ne misli da su odnosi sa Crnom Gorom tako loši i da postoje nesporazumi s vremena na vrijeme, ali da su veze između ljudi koji žive u dvije zemlje toliko snažne da nikako ne mogu da učine te odnose suštinski lošim.
Tadić je ocijenio da u tim odnosima postoje dva sporna pitanja: borba protiv organizovanog kriminala i odnos Crne Gore prema takozvanoj nezavisnosti Kosova.
On smatra da ostala pitanja nisu problematična i očekuje da će se u narednom periodu rešavati status srpskog naroda u toj državi.
Tadić je ponovio da Srbija ostaje garant Dejtonskog sporazuma i da će biti otvoreno protiv svih inicijativa koje bi mogle da ugroze njegove tekovine.
"Ukoliko bi neko pokušao da organizuje, bilo u Federaciji ili u Republici Srpskoj, referendum o podjeli BiH, Srbija bi na to kao zemlja garant Dejtonskog sporazuma rekla - ne. Ali o referendumu kao podršci Dejtonskom sporazumu, Srbija principijelno ne može imati ništa protiv", rekao je Tadić.
Ne želimo zamrznut konflikt na Kosovu
Predsjednik Srbije je ponovio da pitanje Kosova treba da bude rješeno obostrano prihvatljivim rješenjem do koga se može doći samo pregovorima i istakao da će Srbija učiniti sve da se prije datuma ulaska u EU riješi to pitanje i da više ne postoje konflikti na ovim prostorima.
"Srbija ne želi vječni konflikt koji bi prije ili kasnije opet ugrozio naše nacionalne i građanske interese", naveo je on i najavio nove inicijative nakon odluke Međunarodnog suda pravde u pravcu rješavanja konflikta i postizanja kompromisnog rješenja na pregovorima.
Komentarišući predviđanja da će se Srbija u jednome trenutku suočiti sa uslovom priznavanja nezavisnosti Kosova kako bi ušla u EU, Tadić je istakao da mu je takva situacija nezamisliva.
Srebrenica nije pravna, nego moralna dužnost
Tadić je rekao da bi bilo idealno kada bi oko rezolucije o Srebrenici bio postignut konsenzus i kada bi sve političke stranke i svi parlamentarci glasali za, jer je taj dokument "vrijednosno pitanje koje svakako ima i politički karakter i značaj" i koji će posvjedočiti da je Srbija i njen parlament u stanju da iskaže saosjećanje sa patnjom i nesrećom nevino stradalih u Srebrenici.
On je ocijenio da je važno da taj dokument dobije najširu podršku i nevladinog sektora kako bi osuda zločina bila odluka čitavog srpskog društva.
"Taj vrednosni iskorak biće izuzetno važan u ukupnoj transformaciji našeg društva u civilno društvo, a osuda jednog strašnog zločina koji je u svijetu postao simbol stradanja u ratovima devedesetih biće i distanciranje od zločinaca koji su tvrdili da to čine u ime srpskog naroda. Srbija tim činom svakako podiže i svoj ugled i svoj regionalni kredibilitet", ocijenio je on i naveo da je to bio osnovni motiv zbog čega je ponovo pokrenuo tu ideju.
(agencije/MONDO)
