U Beogradu se održava regionalna ministarska konferencija o rješavanju problema izbjeglica i raseljenih lica.
Izbjeglice i raseljena lica ne smiju biti taoci naših političkih razlika i ne smiju ni na koji način biti diskriminisani, rekao je u četvrtak u Beogradu ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić.
Otvarajući međunarodnu konferenciju posvećenu rješavanju problema izbjeglica i raseljenih lica u regionu, Jeremić je naglasio da je Srbija među prvih pet zemalja u svijetu kada su u pitanju problemi s izbjeglicama i naveo zvanične podatke UNHCR-a da je u Srbiji registrovano 86.000 izbjeglica.
"Mi smo spremni da učinimo sve da se ljudska i građanska prava svih izbjeglih i rasljenih lica poštuju do kraja", rekao je Jeremić i dodao da se to posebno odnosi na pravo na povratak i rješavanje pitanja tenzija i imovine.
Jeremić je rekao da je uvjeren da će u rješavanju tog problema posebno pomoći Evropska unija, UNHCR i OEBS.
"Posljednja decenija 20. vijeka je period kojeg će se malo ko sjećati po dobrom. Vjerujem da imamo različita gledanja po tom pitanju", rekao je Jeremić i istakao da o svemu treba razgovarati otvoreno i pošteno.
Jeremić je dodao da ono što spaja sve zemlje regiona jesu zajedničke vrijednosti poput demokratije i vladavine prava i pozvao sve učesnike konferencije da se pređe sa riječi na djelo u rješavanju problema izbjeglica.
Ministar spoljnih poslova Srbije je kazao da je današnja konferencija u Beogradu prava prilika da se to i učini.
Njegov hrvatski kolega Goran Jandroković izjavio je da je Hrvatska ustanovila sistem koji omogućava povratak svih izbjeglih i prognanih koji to žele.
"Probleme izbjeglih i prognanih treba rješavati na human način i bez politizacije", poručio je Jandroković.
Jandroković je rekao da je Hrvatska veoma ozbiljno pristupila obavezama preuzetim prihvatanjem Sarajevske deklaracije, a prije svega kada je riječ o obnovi porušenih stambenih objekata.
"U Hrvatskoj je obnovljeno 146.000 porušenih i uništenih stambenih objekata, a za obnovu uništenih naselja do sada je utrošeno 5,3 milijarde evra", kazao je on.
Da bi se na pravi način riješili svi problemi izbjeglih i progranih treba utvrditi njihov precizan broj, ocijenio je Jandroković navodeći da će to omogućiti da se odrede tačna finansijska sredstva neophodna za rješavanje svih problema i pokrenu projekti.
Kako je istakao, pred izbjeglim i prognanima stoji izbor - ili povratak, ili lokalna integracije i poručio da se što prije opredele za nešto od toga.
Jandroković je dodao da je do danas u Hrvatskoj reintegrisano oko 120.000 izbjeglih i prognanih.
On je rekao da je Hrvatska riješila problem i konverzije penzija svih koji su svoj radni staž ostvarili u toj zemlji, a potom izbjegli u Srbiju.
"Ispunjavanje svih mjerila u rješavanju izbjeglih i prognanih u samom je vrhu prioriteta hrvatske vlade", istakao je Jandroković.
Ministar spoljnihh poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj poručio je da je krajnje vrijeme da se poslije više od decenije od krvavog rata omogući svima da se vrate svojim domovima.
Alkalaj je podsjetio da je BiH u periodu od 1992-95. napustilo 2,2 miliona ljudi i dodao da je od tog broja oko 1,2 miliona otišlo u druge države, dok je oko milion interno raseljeno po BiH.
"Trenutno više od pola miliona ljudi je u izbjeglištvu van BiH. Najviše ih je u Srbiji i Hrvatskoj", rekao je Alkalaj i podvukao da je BiH među zemljama sa najizraženijim izbjegličkim problemom u svijetu.
Šef diplomatije BiH je dodao da u toj državi ima i oko 7.000 izbjeglica iz Hrvatske i oko 1.500 izbjeglica sa Kosova.
"Mnogi se ne mogu vratiti jer je njihova imovina uništena. Zbog toga je neophodno stvaranje uslova za održiv povratak", naglasio je Alkalaj.
On je podvukao da je u tom kontekstu regionalna saradnja ne samo poželjna već i neophodna kako bi se svi izbjegli i raseljeni vratili svojim domovima.
"Vjerujemo da se preostali problemi mogu riješiti zajedničkom saradnjom država regiona uz međunarodnu finansijsku pomoć", rekao je Alkalaj.
On je podržao ideju organizovanja međunarodne donatorske konferencije koja bi imala za cilj prikupljanje novca za rješavanje problema izbjeglih u regionu.
Crnogorski ministar spoljnih poslova Milan Roćen izjavio je da problemi izbjeglih ne smiju da budu zloupotrebljen i da bi se susjedima "zabijao klip u točkove na putu evropskih integracija".
"Problem izbjeglih i prognanih je humanitarnog, ekonomskog i političkog karaktera i direktno je povezan sa procesom evropskih integracija", kazao je Roćen na međunarodnom skupu o izbjeglicama koji je organizovalo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
Roćen je rekao da rješavanje problema izbjeglih i prognanih mora da bude oslobođeno bilo kakve politizacije.
"Ne smijemo da dozvolimo da sudbine nesretnih ljudi posluže kao moneta za potkusurivanje u nečijim političkim ili bilo kakvim drugim interesima", istakao je on i ocijenio da pet godina nakon potpisivanja Sarajevske deklaracije nije zadovoljan njenom primjenom, "ali da ne treba pošto-poto juriti krivca".
Prema Roćenovim riječima, u Crnoj Gori živi više od 16.000 izbjeglih iz Bosne i Hercegovine i sa Kosova.
"Vlada Crne Gore pokušava da im omogući iste uslove za život kao i ostalim državljanima", kazao je Roćen i podsjetio da je vlada za izbjegle sa Kosova organizovala obilazak njihovih kuća kako bi vidjeli da li postoje uslovi da se oni vrate.
"Okrenuti ka evropskim integracijama moramo pokazati da imamo dovoljno političke volje i kapaciteta za rješavanje i najsloženijih pitanja", rekao je Roćen.
Međunarodne institucije spremne su da nastave pružanje finansijske pomoći državama pogođenim izbjegličkim talasom, ali je neophodno i da države tog regiona zajednički rade na rješavanju izbjegličkog pitanja, istaknuto je na konferenciji.
Savjetnik u Direktoratu Evropske komisije za proširenje Andris Kesteris rekao je da će Evropska unija pomoći državama regiona, koje, sa svoje strane, treba da identifikuju sve probleme koje prate izbjegličku populaciju.
Predstavnik OEBS-a Herbert Salber ohrabrio je zemlje regiona da zajednički rade na rješavanju ovih problema, istakavši da je značajno da se uporede statistički podaci o izbjeglim i raseljenim osobama sa svih strana.
Volkar Turk, iz sjedišta Visokog komesarijata UN (UNHCR) iz Ženeve, naveo je da će "mjera uspjeha" Konferencije biti održivost rješenja koje ljudi koji su izbjegli sami izaberu.
On je ukazao na značaj razmjene statističkih podataka o izbjeglicama između država sa prostora bivše Jugoslavije, ocijenivši da je najteže riješiti pitanje naslijeđa stanarskih prava.
(agencije/MONDO)
