Ćosić: Dodik je političar kakvog nema!

Učesnici naučnog skupa "Petnaest godina Dejtonskog sporazuma", koji se u petak održava u Beogradu, istakli su da Dejtonski sporazum treba da bude očuvan.

Bivši predsjednik SR Jugoslavije, akademik Dobrica Ćosić izjavio je da je Dejtonski sporazum, ma koliko da je bio nepravedan, ipak doveo do životne stabilnosti na prostoru BiH, a političarima je ostavio komplikovan zadatak da ga održe.

Ćosić je u obraćanju učesnicima skupa, među kojima je bio i premijer Republike Srpske Milorad Dodik, ocijenio da je srećna okolnost to što RS danas vode ljudi koji se najbolje snalaze u ovako teškim situacijama.

"Milorad Dodik u našem vremenu predstavlja uzoran tip pragmatičnog, realističnog političara sa živom svešću o opasnostima koje čekaju RS i istovremeno sa ratničkom spremnošću da brani stečeno", rekao je Ćosić i dodao da je Dodik "realističan političar, kakvog danas nema u srpskoj politici".

Ljubomir Kljakić iz Centra za nacionalnu strategiju, koji je organizovao današnji skup, rekao je da se iz izjava zapadnih zvaničnika već od 1996. godine može pratiti vrlo jasno profilisana politička strategija čiji je cilj, ne samo da derogira koncept Dejtona, nego i da suštinski anulira i samo pominjanje mogućnosti da Srbi na prostoru BiH budu organizovani u mjeri u kojoj su danas.

Politički analitičar Obrad Kesić ocijenio je da pozicija Republike Srpske nikada nije bila jača i bolja u situacijama u kojima se pregovara o budućnosti BiH.

On je ocijenio da je došlo do dramatične promjene kada je riječ o prijetnjama budućnosti Srpske koje dolaze iz međunarodne zajednice.

"RS je došla do situacije da više nije žrtva i talac politike uslovljavanja i u velikoj meri sada se uvažavaju njene pozicije, ali to ne znači da je opasnost što se tiče statusa RS prošla. Tu postoje razne ambicije, razni politički faktori i u BiH i međunarodnoj zajednici, koji misle da što je gora situacija u BiH, to je bolje, zato što međunarodna zajednica mora da ostane", rekao je Kesić.

Član Senata RS, akademik Aleksa Buha izjavio je da je Dejton formula koja zadovoljava sva tri naroda u pogledu njihovih nacionalnih aspiracija.

"Dejtonski sporazum je iznevjerio nade, u najvećoj mjeri Bošnjaka, budući da su oni krenuli u rat sa opsesijom da je čitava BiH njihova. U znaku takve svijesti vodili su rat i u znaku takve svijesti ponašaju se nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma i danas", rekao je Buha.

On je istakao da Srpska mora nastaviti da istrajava u pozivanju na Dejtonski sporazum i da svoja prava brani na svakom koraku.

"Ako nastavimo da odbijamo ono što je protiv našeg interesa, što je suprotno Dejtonskom sporazumu, onda će, nadam se, u narednih deset godina ova svijest valjda da se umori, da pogleda činjenicama u oči, okrene se svojim poslovima, a ne pričanju o tome kako nema perspektive BiH bez dominacije jednog naroda".

Buha je ocijenio da bi Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma, trebalo drugačije da postupa, navodeći kao primjer planirano usvajanje deklaracije o Srebrenici u Skupštini Srbije.

"To je dokument za koji ne znam ko ga traži od Srbije, a i dokument koji se Srbije direktno ne tiče. Ova deklaracija biće nova šansa za pritisak na Srpsku", rekao je Buha.

Čedomir Antić iz Istorijskog instituta Srpske akademije nauka rekao je da je Dejtonski sporazum, i takakv kakav je, omogućio srpskom narodu da prvi put dobije autonomiju i status i zaključio da su Srbi u BiH prihvatili novi nacionalni koncept, različit od onog koji se primjenjivao u 20. vijeku u Srbiji.

"Dejtonski sporazum i hrabra borba srpskog naroda nameće pitanje gde smo i šta je izvor naših teškoća tokom 90-tih godina, da li je to bila nerešenost našeg nacionalnog pitanja ili je to bilo nešto drugo. Godišnjica Dejtonskog sporazuma otvara ovo pitanje sa kojim treba u Srbiji da se suočimo i sa kojim se srpski narod suočio na dramatičan način", rekao je Antić.      

(Srna)