Predsjednik SNV Pupovac sa Ivom Josipovićem odao počast žrtvama u Teznom ali nije s njim nastavio do Blajburga.
Većina predstavnika Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, kao i predstavnici Srpskoga narodnog vijeća na čelu s Miloradom Pupovcem, nisu danas poslije polaganja vijenaca na spomenik u Teznom kod Maribora, produžili za u Blajburg, izjavivši da tamo nemaju šta da traže, jer, kako su rekli, tamo nema žrtava, a pogotovo nema nevinih žrtava.
Pupovac je precizirao da Blajburg nije mjesto stradanja, nego mjesto obnavljanja ideologije i političkih vrijednosti koje ne mogu prihvatiti i koje moraju ostati iza nas ako želimo da se okrenemo budućnosti, prenijela je Hrvatska radio-televizija.
U sklopu obilježavanja Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj, predsjednik Josipović posjetio je Tezno i Blajburg, gdje je položio cvijeće na spomenik ubijenim vojnicima i civilima 1945. godine, poslije završetka Drugog svjetskog rata.
Predsjednik Ivo Josipović je izrazio nadu da će se tim činom "zaključiti jedan krug sporova vezanih uz antifašističku istoriju Hrvatske, koja je imala i stranu kakva nije trebalo da bude".
Obraćajući se novinarima poslije odavanja počasti, Josipović je zahvalio svima koji su došli i izrazio zadovoljstvo što su se odavanju počasti stradalim u Teznom pridružili i predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH), "pokazavši time snagu pobjednika koji su spremni da se suoče i s tamnim stranama svoje pobjede.
U delegaciji su bili i predsjednik Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" Čedomir Višnjić, predstavnica romskih udruženja Nora Ismailovski, predstavnici Savjeta branitelja, i, u ima Katoličke crkve, direktor Hrvatske inostranih vjernika Ante Kutleša.
Tezno je jedna od najvećih masovnih grobnica kvislinga u Sloveniji, koje su 1945. poubijale partizanske vlasti.
Pojedini istoričari tvrde da se u zatrpanom protivtenkovskom rovu dugom više kilometara nalaze kosti najmanje 18.000 ljudi, većinom ustaša i domobrana koji su na područje Dobrova dovođeni iz logora u Mariboru i streljani krajem maja 1945.
Nakon rata partizani na području Slovenije, ali i na takozvanom križnom putu kroz Hrvatsku do Vojvodine pobili veći broj pripadnika raznih formacija, od ustaša i domobrana do četnika i slovenačkih bjelogardejaca koji su se, kršeći tadašnje međunarodno pravo, borili sedam dana nakon kapitulacije Njemačke kad su i oni trebalo da polože oružje.
Komemoracije u Blajburgu, gdje je u očajničkom jurišu 15. maja poginulo dvadesetak ustaša, prilika su za ponavljanje teza da su partizani, zapravo četnici, koji su im se priključili na samom kraju rata, pobili isključivo Hrvate.
(agencije/MONDO)