Pristanak zvaničnog Beograda na kompromisne formulacije u tekstu Rezolucije o Kosovu pozitivno je odjeknuo na neformalnom sastanku šefova diplomatija EU.
Međutim, krajnje je neizvjesno da li će to biti dovoljno da Evropska komisija započne proces u vezi sa dodjelom kandidature Srbiji, javlja dopisnik Srne iz Brisela.
Prema izjavama ministara inostranih poslova i visokih funkcionera EU nakon neformalnog sastanka u Briselu EU "otapa" svoj stav prema Srbiji, ohrabruje Hrvatsku u finišu pregovora za članstvo u Uniju, ali se oprezno izražava o BiH.
Nekoliko ministara inostranih poslova zatražilo je da Brisel odmah započne proceduru o kandidaturi Srbije, koja je zahtjev za članstvo podnijela u decembru prošle godine.
"Evropska unija mora poslati pozitivan signal Srbiji", ocijenio je slovenački ministar Samuel Žbogar, čiji je stav podržao veliki broj kolega, ali je Holandija i dalje rezervisana prema napredovanju Srbije, navodeći kao razlog činjenicu da je nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske (RS) osumnjičen za ratne zločine u BiH Ratko Mladić još uvijek na slobodi.
Prema pravilima EU, odluka o napredovanju jedne zemlje mora da bude jednoglasna.
Ministri spoljnih poslova EU očekuju da Zagreb ubrzo završi pregovore o pristupanju, a njemački šef diplomatije Gido Vestervele rekao je da "Hrvatska trči zadnje metre prema Briselu".
"To što je Hrvatska tu, znači da naša ponuda evropske perspektive regionu nije prazna priča, nego da to stvarno vrijedi", rekao je Vestervele novinarima.
Šefovi diplomatija zemalja članica EU za sada su o BiH govorili samo uzgred. Najvažnija spoljnopolitička tema od direktne važnosti za EU odnosila se na Tursku i njeno napredovanje. Nakon nekoliko godina zatišja, iz izjava vodećih ljudi EU, opet se uočava rast važnosti Ankare.
Turska i Hrvatska počele su pregovore o članstvu istovremeno, u oktobru 2005. godine, ali Turska skoro da nije napredovala. Iako najveći problem u odnosu Turske i EU, pitanje Kipra, nije riješeno, diplomate su rekle novinarima da se u Uniji misli da je Ankara sve važniji, pa i nezaobilazni partner u rješavanju svjetskih pitanja od velikog značaja kao što su Iran i Bliski istok.
"Turska je važan kandidat, važan partner u nekim područjima, u koje smo uključeni, među ostalima i u BiH", rekla visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
Diplomate iz njene kancelarije nisu otkrili detalje jučerašnjeg razgovora Eštonove i turskog ministra Ahmeta Davutoglua o BiH.
"Turska ima veliki uticaj na Balkanu i u BiH", rekao je finski diplomata i dodao da je stav finskog ministra inostranih poslova Aleksandra Stuba da je Turska jedna od pet najvažnijih zemalja u ovom momentu.
U nezvaničnim razgovorima je predloženo da se Turska uključi za sto na kojem se odlučuje o temama Iran, BiH ili Bliski istok, za kojim inače sjede samo punopravne članice EU.
Ešton je rekla novinarima da ne treba žuriti sa tim i proglašavati Trusku 28. članicom Unije, pošto za članstvo postoji stroga procedura. "To ne znači da EU neće imati sa Turskom vrlo blisku komunikaciju o temama od zajedničkog interesa", rekla je Eštonova.
Na ovom sastanku šefova diplomatija EU u Briselu, koje je bio neformalan, određuje se strateški pravac spoljne politike EU u narednih šest mjeseci.
(Srna/MONDO)